Ušli smo u novu eru liječenja raka”, poručio je tim sastavljen od
znanstvenika iz Velike Britanije i SAD-a na predstavljanju svoj novog
projekta – izradi opsežne studije koja će ponuditi impresivnu mogućnost
potpuno personaliziranog liječenje karcinoma.
Tisuću kolonija
Timovi će “popisati” sve tipove karcinoma te ih “spariti” odgovarajućim
lijekovima i na taj način dobiti svojevrsni katalog iz kojeg će
liječnici moći izabrati terapiju koja ima najizravnije djelovanje,
odnosno onu koja će biti najučinkovitija kod svakog pojedinačnog
pacijenta.
Projekt teži oko 8,5 milijuna eura, a trajat će najmanje pet godina,
najavili su znanstvenici s instituta Sanger u Cambridgeu te njihovi
kolege iz Opće bolnice u Massachusettsu. Nadaju se da će nakon toga
liječenje oboljelih biti potpuno drugačije od dosadašnjeg: prvi korak u
liječenju bit će genski testovi te će prema mutaciji u DNK,
“odgovornoj” za tumor, liječnik točno znati koji će lijek najbolje
djelovati na taj tip karcinoma.
Pojam nove ere u prvom redu se odnosi na činjenicu da će genski
različiti tipovi karcinoma – koji su se dosad, manje-više, trpali u
isti koš, odsad biti klasificirani kao zasebne bolesti, pa čak i kad je
riječ o jednom te istom organu koji je zahvatila bolest. Tako će,
primjerice, dvije pacijentice oboljele od raka dojke primati različite
lijekove – u skladu sa specifičnim genskim mutacijama koje uzrokuju
tumor.
Zasad je poznato oko 200 različitih tipova karcinoma, no genski testovi
pokazali su da se ti tipovi račvaju u mnogo podtipova. Vrsna razlika
između njih je različiti genski slijed mutirane DNK.
Već postoje lijekovi koji ciljano djeluju na određeni tip karcinoma,
tzv. pametni lijekovi, i dosad su se pokazali vrlo uspješnima. Za
ilustraciju, jedan od najpoznatijih pametnih lijekova namijenjen
liječenju karcinoma dojke jest herceptin, no on djeluje samo na
karcinom kod kojeg su nazočna specifični HER 2 pozitivni receptori.
Prvi cilj najnovijeg istraživanja sastoji se u tome da se
identificiraju lijekovi koji će, poput herceptina, ciljano djelovati na
maligne stanice, odnosno na različite genske podtipove raka.
Znanstvenici će pregledati tisuću kolonija tumorskih stanica, od kojih
svaka već ima mapirani genski slijed. Stanice će tretirati sa 400
kemijskih tvari kako bi utvrdili koje kolonije reagiraju na koji agens.
Rezultate će potom spojiti s DNK profilima tumorskih stanica te
predložili moguće lijekove.
Farmaceutske kuće
– Primjećujemo da tijekom godina farmaceutske kuće odbacuju sve više
lijekova jer ne djeluju na široku populaciju bolesnika, no svejedno, ti
lijekovi kod manjeg broja pacijenata izazivaju iznimno snažan pozitivan
efekt – kazao je profesor Mike Stratton iz Instituta Sanger te dodao: –
Nadamo se da ćemo ponovno obnoviti zanimanje za neke od tih lijekova.
Primjer je lijek za rak pluća iressa koji nije prošao sva klinička
testiranja jer nije bio dovoljno učinkovit na veliku populaciju, no u
pet do deset posto bolesnika pokazao se spasonosnim.
Hrvatska pri vrhu europske ljestvice oboljelih od raka
Među europskim stanovništvom, koje stari, bilježi se sve veći broj oboljelih od raka – svake godine dijagnosticira se 300.000 novih slučajeva. Loša je vijest da je Hrvatska po pojavnosti karcinoma pri samom vrhu ljestvice europskih zemalja te kod nas od malignih bolesti godišnje umire oko 13 tisuća ljudi. Po broju oboljelih od raka pluća Hrvatska se nalazi na drugom mjestu, odmah iza Mađarske. Najveći ubojica žena je rak dojke – od te bolesti obolijeva svaka jedanaesta žena, a više od trećine oboljelih umire zbog toga jer je kobna bolest otkrivena tek u kasnijem stadiju, kad su šanse za preživljavanje ili čak potpuno izlječenje bitno manje.
