Hrvatska je odlična zemlja za pustolovine, a adrenalinski sadržaj sve je traženiji jer mnogi žele nezaboravan doživljaj pa se tako možemo pohvaliti najdužim ziplineom u Europi koji se nalazi na samo tridesetak kilometara od Plitvičkih jezera. Taj adrenalinski zipline dug je 1700 metara i prvi je u Hrvatskoj niz koji se spušta u ležećem položaju, a možete doseći brzinu od čak sto kilometara na sat. Ako se nađete u blizini, ne propustite ovu avanturu jer je to fantastičan način da razgledate ličke prirodne ljepote.
Zipline koji se nalazi kraj Omiša pruža nezaboravan pogled na kanjon rijeke Cetine, ima osam žica, a najdulja je 700 metara. Najviša visina je 150 metara i ovaj zipline pruža jedinstveno iskustvo. Zipline u kanjonu Čikole ima tri cik-cak razine, a spust počinje s visine od 234 metra na sajli dugoj više od 500 metara. Ako vam se spuštanje ziplineom čini kao zabava „za malu djecu“ jer ste vi pravi ovisnik o adrenalinu, za vas je idealan izbor skydiving, koji možete iskusiti na nebu iznad Zagreba, Zadra, Hvara, Lošinja, Rijeke i Istre. Na visini od 3500 metara iskačete s instruktorom te padate slobodnim padom 50 sekundi brzinom većom od 200 kilometara na sat. Nakon toga instruktor oslobađa padobran i vi imate priliku uživati u spuštanju od pet do sedam minuta.
Ako imate strah od letenja i visina, odnosno aviofobiju i akrofobiju, a željni ste adrenalinskog iskustva, u Hrvatskoj možete uživati u raftingu na našim rijekama koje se odlikuju kristalnom čistoćom i prekrasnim slapovima kao što su Kupa, Mrežnica, Dobra, Cetina i Zrmanja. No oprezno na raftingu, jer iako može biti savršen bijeg od naporne svakodnevice, morate pozorno slušati instruktore kako bi se izbjegla i najmanja mogućnost nesreće. Hrvatska gorska služba spašavanja svake godine na vodama ima pedesetak intervencija. Prije desetak i više godina, nesreće na raftingu češće su imale fatalne posljedice, no ljudi iz Gorske službe spašavanja odradili su lavovski posao kako bi educirali voditelje rafting ekipa i spasioce. Nesreće se, istaknuli su iz HGSS-a, na hrvatskim rijekama najčešće događaju na tekućicama na mjestima gdje ima najviše izletnika, a to su Cetina, Zrmanja, Korana, Mrežnica, Dobra i Neretva.
HGSS je još prije dvadesetak godina unovačio najbolje skipere i veslače iz kanu saveza pa su tako stvorili mrežu od oko 150 spasitelja koji imaju međunarodne licencije za brze i divlje vode. Utapanja su treći uzrok smrti u nesrećama, a kod djece čak i drugi. Nevjerojatna je činjenica da se čak dvije trećine utopljenika utopi na tri metra od obale, iako se većina njih smatra dobrim plivačima. Nažalost, mnogi nisu svjesni opasnosti riječnih voda koje su hladnije pa tijelo u njima brže gubi toplinu, što i najbolje plivače može stajati života.
Brze vode mogu čovjeka uvući u podzemne špilje i slapove, pune su virova i njihova snaga je nevjerojatna. Stoga je potrebno pridržavati se pravila ponašanja kod kupanja u rijekama, a neka od njih su da ne skačete u hladnu vodu, ako vas voda ponese, okrenite se na leđa i noge okrenite prema naprijed u slučaju da naletite na granje ili stijene, ako ste kupač, izbjegavajte brzace i slapove. Ako autom sletite u vodu pokušajte u prvoj fazi izaći iz auta ili, ako vam to nije uspjelo, čekajte da se vozilo napuni vodom i kad se tlak izjednači, pokušajte otvoriti vrata.
Svakako se pripremite na sve izazove koje vam život nosi i ugovorite osiguranje života. Pobrinite se za pomoć i podršku svojoj obitelji u slučaju najgoreg scenarija. Više doznajte ovdje.
Više o osiguranju saznajte ovdje.
Sadržaj omogućio Grawe
