Stručnjaci kažu da se benefiti mogu postići već s deset minuta vježbanja dnevno - pola od preporučenog vremena. Samo nekoliko promjena u načinu života moglo značajno smanjiti rizik od razvoja ovog stanja. Jedno nedavno kinesko istraživanje ispitalo je stotine sudionika prema tome koliko je zdrav njihov život, dodijelivši im ocjenu između nula i šest na temelju različitih faktora, piše Daily Mail. Na primjer, provođenje 'zdravog' nivoa tjelovježbe dodijelilo bi im jedan bod. Nasuprot tome, oni koji nisu vježbali barem deset minuta dnevno tri ili četiri dana u tjednu nisu dobili ništa u ovoj kategoriji.
Ostale navike povezane sa načinom života odnosile su se na konzumaciju alkohola, pušenje i kvalitetu sna. Društvena interakcija i hobiji bili su još dva faktora. Svih 2,537 ispitanika, bez demencije na početku studije, praćeni su dvije godine.
VEZANI ČLANCI:
Analiza je pokazala da su sudionici koji su ukupno postigli barem četiri boda imali 29 posto manju vjerojatnost pokazivanja znakova kognitivnog pada na kraju studije u usporedbi s onima koji su dobili tri boda ili manje. Svako povećanje ocjene za jedan bod bilo je povezano s 18 posto manjim rizikom od kognitivnog pada, što se smatra pretečom demencije, rekli su istraživači iz Kineske Opće bolnice u Pekingu.
Rizik je bio još izraženiji među sudionicima koji su imali moždani udar ili srčani udar. Vođenje neaktivnog načina života - definirano kao ocjena tri ili manje - bilo je povezano s trostrukim rizikom od ranog kognitivnog pada. Oko 29,98 posto slučajeva ranog kognitivnog pada 'ne bi se dogodilo da su svi s kardiovaskularnim bolestima vodili aktivan način života', rekli su autori.
GALERIJA: Neuroznanstvenica otkrila 5 trikova uz koje ćete poboljšati svoje pamćenje
Sudionici su bili stari 60 i više godina te su ispitani o svojim svakodnevnim navikama vježbanja i medicinskoj povijesti. Mjerili su i njihovu visinu, težinu i krvni tlak, a uzeti su i uzorci krvi za procjenu razine glukoze i kolesterola u krvi.
U studiji, jedan bod je dodijeljen ispitanicima koji su ispunili svaku od sljedećih kategorija: tjelovježba - biti aktivan više od deset minuta 'gotovo svaki dan' ili 'tri ili četiri dana u tjednu'. Status pušenja - nikada nije pušio ili je prestao pušiti, konzumacija alkohola - rijetko pije svaki mjesec. Društveni kontakt - sastajanje više od tri puta mjesečno za društvene aktivnosti ili tri puta tjedno s drugima u susjedstvu, slobodne aktivnosti - čitanje knjiga ili novina svaki dan, svakodnevno korištenje interneta ili igranje karata barem dvaput tjedno; i na kraju, kvaliteta sna - zaspati ili se ne buditi lako.
Studija, objavljena u časopisu Journal of Affective Disorders, ima svoje nedostatke, piše Daily Mail. Znanstvenici nisu uzeli u obzir utjecaj drugih čimbenika vezanih za san, poput manje od minimalno preporučenih sedam sati sna po noći. Druge studije također su povezale čimbenike životnog stila s povećanim rizikom od demencije. Godine 2020., iz tvrtke Lancet Commission zaključili su da bi se do 40 posto slučajeva moglo spriječiti ili odgoditi ciljajući 12 promjenjivih čimbenika rizika, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, tjelesnu neaktivnost, pretjeranu konzumaciju alkohola i pušenje.
Znanstvenici se nadaju da će podizanjem svijesti o čimbenicima rizika, koji se mijenjaju kako starimo, ljudi moći poduzeti korake kako bi smanjili svoje šanse za dobivanje bolesti. Demencija se ne može izliječiti, no lijekovi i terapije su dostupni kako bi se usporilo njezino napredovanje i borba protiv simptoma.
Istraživanje: Pranje suđa smanjuje stres i tjeskobu!
