– Nikad nije rano krenuti sa samopregledima ako imate u obitelji po ženskoj liniji povijest raka dojke. No ne biste trebali biti paranoični i bojati se. Taj rizik je veći nego kod ostalih žena u populaciji, ali samopregled jednom mjesečno ne košta ništa, a može puno pomoći. Kod obitelji s povijesti tumora screening bi se trebao početi već negdje oko 30. godine života, svake dvije godine. Koliko će ti pregledi biti učestali, ovisi o mišljenju radiologa. Ako mu je neki nalaz sumnjiv, predložit će da se pregled obavlja svake godine ili po potrebi s dužim razmacima – govori prim. doc. dr. sci. Hrvoje Šobat, specijalist radioterapije i onkologije koji je od 2017. godine dio tima specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb, bolnice koja je postavila nove standarde liječenja.
Napredne metode liječenja
Upravo je jedan takav povijesni trenutak bio 2017. godine, kada je na akceleratoru Edge, američke tvrtke Varian, izvedena operacija bez anestezije i rezanja, a u samo nekoliko minuta stanice raka bile su uspješno uništene. Ovaj je stroj izveo na tisuće operacija i, iako će se mnogima učiniti kako je to vrhunac tehnologije, od tada do danas ona je još napredovala pa Radiochirurgia Zagreb ima najsuvremenije uređaje i vrhunsku opremu za dijagnostiku i liječenje karcinoma.
– Umjetna inteligencija postala je dio naše svakodnevice, skraćuje nam vrijeme potrebno za istu radnju te nam smanjuje broj koraka u procesu. Ako imamo deset koraka koje moramo napraviti, veći je rizik da ćete pogriješiti nego ako ih imate četiri ili pet. Stroj nikad nije nervozan, nema loš dan, nije dekoncentriran, radi 24/7, 365 dana u godini. Upravo ta tehnologija doprinosi sigurnosti pacijenata te nam uštedi puno vremena – govori prim. doc. dr. sci. Šobat.
Prema dostupnim podacima, rak dojke je najčešći rak u žena te se procjenjuje da je svaki četvrti dijagnosticirani rak u svijetu upravo rak dojke. U Hrvatskoj je u 2020. godini zabilježeno 2869 novih slučajeva raka dojke, a u 2022. godini 647 žena je oboljelo od ove opasne bolesti. Iako se radi o dosta visokim brojevima, redovitim pregledom, koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke se može otkriti u ranom stadiju, kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće.
– Čini se kako je zloćudnih bolesti sve više, ali to je dijelom zbog sve bolje dijagnostike. Što su precizniji aparati, više se toga može dijagnosticirati. Napredak onkologije usko je povezan s napretkom tehnologije, kao ni u jednoj drugoj struci, što je nama otvorilo nova područja u kojima smo napredovali – rekao je prim. doc. dr. sci. Šobat.
Radiochirurgia Zagreb raspolaže najsuvremenijim uređajima za dijagnostiku pa ne čudi što su postali vrhunski dijagnostički centar na svjetskoj razini, a osim iz Hrvatske, stižu im pacijenti iz cijele regije, ali i šire. U dijagnostici tumora i planiranju liječenja koriste dva najsuvremenija uređaja – MR uređaj Vida jačine tri tesla, koji je posebno namijenjen onkologiji i omogućava kombiniranje s PET-CT molekularnim simulatorom kojim se prati učinak terapije na tumor.
Iskorak u postoperacijskom liječenju raka dojke
Pacijentice gotovo uvijek nakon poštednog zahvata raka dojke moraju provesti postoperacijsku kemoterapiju i/ili radioterapiju, koja traje više tjedana i pri kojoj značajni dio doze zračenja neizbježno primaju okolna zdrava tkiva, ponajviše koža, pluća i srce. Radiochirurgia Zagreb nedavno je predstavila provođenje adjuvantne radioterapije dojke primjenom adaptivne tehnike uz pomoć umjetne inteligencije na linearnom akceleratoru Varian Ethos, koji omogućuje zračenje u samo 5 frakcija uz maksimalnu poštedu kože, pluća i srca . Za vrijeme liječenja nema potrebe za bolovanjem, a nakon njega niti dugog oporavka, pa povratak uobičajenom načinu života slijedi vrlo brzo ili odmah.
- Vrhunski tim stručnjaka, najnaprednija tehnologija dostupni su nam nadohvat ruke, a i pravi su dokaz da trava nije uvijek zelenija u tuđem dvorištu. Naši ljudi nisu svjesni standarda koji imaju i što im je sve omogućeno prilikom liječenja. Zadnje generacije uređaja za radiokirurgiju, međusobno različitih tehničkih osobina i mogućnosti se ovdje nalaze pod istim krovom, što mnoge zemlje nemaju, ili pacijentima nije lako dostupno - zaključuje i prim. doc. dr. sci. Hrvoje Šobat.
Uz pomoć napredne tehnologije i modernih lijekova različite zloćudne bolesti više nemaju nužno lošu prognozu kao ranije.
Danas s većom preciznošću usmjeravamo naše napore u ranom dijagnosticiranju tumora prema izabranim ugroženim skupinama. Za uspjeh liječenja ključno je otkriti bolest u što ranijoj fazi, čime veći dio bolesnika bude trajno izliječen, dok se u ostalih zloćudan tumor često prevede u kronično stanje, slično ostalim kroničnim nezaraznim bolestima, koje se ne mogu preboljeti, ali s kojima se uz odgovarajuću terapiju kvalitetno i dugo živi.
Sadržaj nastao u suradnji s Radiochirurgijom Zagreb.
