Sezona je respiratornih bolesti. Upravo je stiglo i cjepivo protiv gripe. Kada će se građani moći cijepiti?
Cijepljenje protiv sezonske gripe u Republici Hrvatskoj počinje 21. listopada, nakon što se sve količine nabavljenog cjepiva budu distribuirale po županijama. Za kampanju cijepljenja nabavljeno je 450.000 doza četverovalentnog cjepiva u kojem su sadržani sojevi gripe A, Victoria i Thailand, te sojevi gripe B, Austria i Phuket, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije.
Uz gripu, preporuča se cijepiti i protiv pneumokoka. Zašto?
Pneumokok (Streptococcus pneumoniae) je bakterija koja može uzrokovati akutnu upalu srednjeg uha, sinusitis ili nebakterijemijsku pneumokoknu pneumoniju, ali jednako tako i invazivnu pneumokoknu bolest. Klinički se ona može manifestirati kao bakterijemijska pneumokokna pneumonija, pneumokokna bakterijemija (sepsa) ili pneumokokni meningitis, sve redom ozbiljne i teške bolesti koje mogu završiti i smrtnim ishodom. Cijepljenje protiv navedenog uzročnika, posebice kod starijih osoba, kao i onih s kroničnim oboljenjima, smanjuje rizik od obolijevanja, pa je za sve takve osobe cijepljenje preporučljivo iz navedenih razloga. Ukoliko je osoba uz to još i smještena u zatvoreni kolektiv, poput domova za starije, rizik se značajno povećava. Posebice može biti opasno kada se u isto vrijeme kod oboljelog pojavi gripa, a zatim i pneumokokna bolest što otežava liječenje i pogoršava prognozu bolesti.
Što pneumokok može učiniti osobi koja je u povećanom riziku?
Za sve osobe u povećanom riziku pneumokokna bolest je teška bolest, pa tako bolesnici s ranije pobrojanim kroničnim bolestima imaju od 3 do 9 puta veći rizik za razvoj pneumokokne bolesti u odnosu na zdrave osobe iste dobi. Pneumokokna bolest može imati utjecaja na pogoršanje kronične bolesti, kao i na pogoršanje kognitivnih funkcija kod oboljelog, pa tako kod onih osoba kod kojih je potrebna hospitalizacija može ubrzati razvoj demencije. Dio pacijenata ne uspije se više vratiti u prijašnje zdravstveno stanje zbog čega imaju smanjenu kvalitetu života, a imaju i dalje povećan rizik za smrtni ishod kroz 5 ili više godina nakon preboljele pneumokokne pneumonije. Smatra se da pneumokokna bolest kod starijih osoba uzrokuje smrtnost kod jednog od dvadeset oboljelih od pneumokokne pneumonije, te čak kod jednog od šest oboljelih od pneumokokne sepse, odnosno pneumokoknog meningitisa.
Iako se može cijepiti tijekom cijele godine, liječnici preporučuju da se to učini kada se cijepe protiv gripe, zar ne?
Tako je, cijepljenje protiv pneumokokne bolesti može se provoditi tijekom cijele godine, ali je nekako uvriježeno da se pacijenti u povećanom broju javljaju na cijepljenje protiv pneumokoka kada započne kampanja cijepljenja protiv sezonske gripe. Tada je moguće provesti cijepljenje protiv obje bolesti istodobno cijepljenjem u obje nadlaktice, protiv pneumokoka u jednu, a protiv gripe u drugu ruku. Tako je pacijentima olakšano, pa mogu jednim dolaskom kod svog izabranog liječnika ili u Zavodima za javno zdravstvo dobiti oba cjepiva odjednom.
Protiv pneumokoka se cijepi samo jednom u životu?
Za sve imunokompetentne osobe s kroničnim srčanim, plućnim i jetrenim bolestima, onima koji boluju od dijabetesa, odnosno kroničnog alkoholizma, dovoljno je primiti samo jednu dozu cjepiva.
Kakav je odaziv uopće na to cijepljenje i kako odaziv poboljšati?
U odnosu na prijašnje stanje, kada su neka istraživanja i ankete pokazale da se cijepio samo mali broj osoba s navedenim kroničnim bolestima (negdje oko 5%), sada se situacija značajno poboljšala. Sve više osoba dolazi u Zavode za javno zdravstvo kako bi se informirale o cijepljenju protiv pneumokoka, te se u konačnici i odluče cijepiti nakon dobivene informacije. Posebice je to pojačano tijekom kampanje cijepljenja protiv sezonske gripe, ali i prilikom dolaska na docjepljivanje protiv bolesti COVID-19. Odaziv se povećao nakon što se o pneumokoknoj bolesti i njenim komplikacijama počelo intenzivno javno istupati, te objašnjavati dobrobiti cijepljenja. Posebice je značajan direktan kontakt s udrugama građana koje okupljaju osobe iz rizičnih kategorija, jer su iskustva pokazala da se takvim načinom može značajno povećati obuhvat cijepljenih osoba. Tako treba dalje nastaviti, te odaziv još dodatno poboljšati.
Pomažu li u edukaciji i javno- zdravstvene kampanje, poput Reagiram i preveniram?
Sve javno zdravstvene kampanje koje promoviraju cijepljenje, a posebice kampanja Reagiram i preveniram, značajno je podigla razinu zdravstvene pismenosti kod stanovništva. Sudjelovanja istaknutih stručnjaka i njihova javna istupanja u promociji cijepljenja tijekom kampanje, povećala su procijepljenost protiv ove potencijalno teške bolesti. Osobno mogu posvjedočiti, da su se pacijenti javljali na cijepljenje u većem broju nakon mojih javnih istupa, te da se poboljšala i komunikacija s liječnicima u obiteljskoj medicini po pitanju cijepljenja protiv pneumokoka.
