Novorođenče od tri mjeseca koje se hrani adaptiranim mlijekom dnevno unese 28 puta više željeza od dojenog djeteta iste dobi!
Šestomjesečno dojenče pak, koje dnevno pojede prosječnu količinu adaptiranog mlijeka i jedan obrok hrane na bazi žitarica, time će u organizam unijeti 75 posto potrebnog željeza te mu je taj važan element nužno nadomjestiti dohranom.
U 76 uzoraka
Dio je to rezultata istraživanja industrijske hrane za dojenčad u kojem je provjeren udio mikroelemenata (željeza, mangana, bakra, selena i cinka) u 76 različitih uzoraka. Uzorci su anonimni te se ne može kalkulirati koji bi možda bio najbolji izbor za dijete, što je česta dvojba mnogima. U Hrvatskoj je, naime, piše u istom istraživanju, više od 75 posto djece hranjeno zamjenskim industrijskim proizvodima unatoč preporuci o dojenju u prvih šest mjeseci života.
– Majčino mlijeko u svom sastavu ima sve neophodne sastojke važne za djetetov normalan rast i razvoj, a koje uključuju optimalan odnos mikro- i makronutrijenata, stoga je majčino mlijeko pravi izbor hrane za dojenčad.
S obzirom na dobivene rezultate preporučujemo majčino mlijeko kao prvi izbor hrane u dojenačkoj dobi jer je riječ o mlijeku jedinstvenog izvora, sastava i kvalitete sa svim elementima koji su neophodni u zaštiti zdravlja djece i njihova normalnog rasta i razvoja – objašnjava prof. dr. sc. Jasna Bošnir, dipl. ing. i voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe u Zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, koja je provela istraživanje u suradnji s kolegama. Njihov znanstveni rad otkriva i da djeca hranjena industrijski proizvedenim mlijekom dnevno dobivaju i previše cinka, dok količina selena u trećini ispitanih proizvoda ne osigurava ni polovicu preporučenog dnevnog unosa za dojenčad koja ima do šest mjeseci.
Višak mangana
Majčino mlijeko je mlijeko jedinstvenog izvora, sastava i kvalitete sa svim elementima koji su neophodni u zaštiti zdravlja djece i njihova normalnog rasta i razvoja
– Dojenčad hranjena početnim adaptiranim mlijekom u prvih šest mjeseci života unosi dnevno višestruko veće količine željeza, cinka i mangana od dojene novorođenčadi – piše u zaključku rada koji je otkrio konkretno i da tromjesečna dojenčad zamjenskim mlijekom dnevno unese čak 40 puta više mangana nego li je potrebno.
Rezultati su to koji će mnoge zasigurno zabrinuti, ali prof. Bošnir ističe da nemaju negativan utjecaj na zdravlje dojenčadi. Kako objašnjava, sva ta odstupanja u prihvatljivim su granicama.
– Prihvatljiva odstupanja su od +50 do –20 posto i smatra se da neće izazvati nikakve posljedice na organizam. Važno je istaknuti da je potrebno kontinuirano praćenje istovrsnog proizvoda dulje vrijeme kako bi se utvrdilo je li riječ o kontinuiranom ili o slučajnom odstupanju, a sve još jednom govori u prilog dojenju – kaže prof. Bošnir dodajući da se zbog današnjeg načina života sve više žena odlučuje za zamjenske formule.
Unicefova istraživanja govore da je svega 19 posto dojenčadi središnje i istočne Europe prvih pet mjeseci isključivo dojeno, što pokazuje da je konzumiranje zamjenskog mlijeka uobičajeno i vrlo često, ističe prof. Bošnir.
Foto: Pixsell
Drugi cilj ovog istraživanja bila je provjera utjecaja različite temperature vode u pripremi adaptiranog mlijeka. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija donijela je vodič za sigurnu pripremu zamjenskih mlijeka kojim preporučuju upotrebu prokuhane vode ohlađene na temperaturu veću od 70 Celzijevih stupnjeva. Takav naputak izazvao je polemiku zbog sumnje da ta temperatura, kojom se nastoji izbjeći mogućnost infekcija, smanjuje nutritivnu vrijednost adaptiranog mlijeka.
Rezultati ovog istraživanja, međutim, nisu potvrdili utjecaj temperature na smanjenje ijednog od analiziranih elemenata i savjetuje se primjena spomenute preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
>>U ovoj državi dojenje je obavezno. Ako žena ne doji, suprug je može tužiti
>>Trudnice, ovo je potrebno za razvoj bebinog mozga i očiju
