Slatke žitarice, smrznute pizze, grickalice, čips, gazirana pića i sladoled, sve to učini ultra-prerađenu hranu. Takva hrana povezuje se s nizom negativnih učinaka na zdravlje, od pretilosti i dijabetesa do bolesti srca, depresije i demencije, a jedno nedavno istraživanje pokazalo je da konzumacija ove hrane može povećati rizik od rane smrti, piše Associated Press.
Ipak, znanost o prehrani je složena, a većina dosadašnjih istraživanja pronašla je veze, a ne dokaze, u pogledu zdravstvenih posljedica ovih namirnica. Proizvođači hrane tvrde da prerada povećava sigurnost hrane i zalihe te nudi jeftin, prikladan način za pružanje raznolike i hranjive prehrane.
Većina hrane se prerađuje, bilo smrzavanjem, mljevenjem, fermentacijom, pasterizacijom ili na neki drugi način. Brazilski epidemiolog Carlos Monteiro i kolege 2009. godine prvi su predložili sustav koji klasificira hranu prema količini obrade kojoj je podvrgnuta, a ne prema sadržaju hranjivih tvari.
VEZANI ČLANCI:
Na vrhu četverostupanjske ljestvice je hrana stvorena industrijskim procesima i sa sastojcima kao što su aditivi, boje i konzervansi koje ne biste mogli ponoviti u kućnoj kuhinji, rekao je Kevin Hall, istraživač koji se usredotočuje na metabolizam i prehranu u američkom Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH).
"Ovo je većina, ali ne sva, zapakirana hrana koju vidite", rekao je Hall.
Takva se hrana često radi tako da bude i jeftina i neodoljivo ukusna, rekla je dr. Neena Prasad, direktorica programa politike hrane u neprofitnoj organizaciji Bloomberg Philanthropies. "Imaju pravu kombinaciju šećera, soli i masti i jednostavno ih ne možete prestati jesti", rekla je.
Sama razina obrade ne određuje je li hrana nezdrava ili ne, primijetio je Hall. Na primjer, kruh od cjelovitih žitarica, jogurt, tofu i hrana za dojenčad visoko su obrađeni, ali su također hranjivi.
Mnoga istraživanja sugeriraju da je prehrana s visokim udjelom ultra-prerađene hrane povezana s negativnim zdravstvenim ishodima, no ove vrste studija ne mogu reći je li hrana uzrok negativnih učinaka ili postoji nešto drugo u vezi s ljudima koji jedu tu hranu što bi moglo biti odgovorno.
Nemojte pretjerivati: Ovo je 8 znakova da konzumirate previše mliječnih proizvoda
U isto vrijeme, ultra-prerađena hrana obično ima veće količine natrija, zasićenih masti i šećera, a ima manje vlakana i proteina. Nije jasno pokreću li učinke samo te hranjive tvari.
Hall i njegovi kolege bili su prvi koji su proveli mali, ali utjecajan eksperiment koji je izravno uspoređivao rezultate prehrane sličnim dijetama napravljenim od ultra-prerađene i neprerađene hrane.
Istraživanje je uključilo 20 odraslih osoba koje su otišle živjeti u NIH centar na mjesec dana, a objavljeno je 2019. godine. Ispitanici su primali dijetu ultra-prerađene i neprerađene hrane usklađene prema kalorijama, šećeru, masnoćama, vlaknima i makronutrijentima dva tjedna i rečeno im je da jedu koliko god žele.
Kada su sudionici jeli ultra-prerađenu hranu, dnevno su unosili oko 500 kalorija više nego kada su jeli neprerađenu hranu, otkrili su istraživači. Također su prosječno dobili oko jedan kilogram tijekom razdoblja istraživanja.
Pokazala kako izgleda hrana iz McDonald'sa nakon - 17 godina!
Kada su isto vrijeme jeli samo neprerađenu hranu, izgubili su oko jedan kilogram. Hall sada provodi detaljnije istraživanje, ali proces je spor i skup te se rezultati očekuju tek krajem sljedeće godine.
On i drugi tvrde da je takvo konačno istraživanje potrebno da bi se utvrdilo kako točno ultra-prerađena hrana utječe na konzumaciju.
Neki zagovornici, poput Prasada, tvrde da bi velik broj istraživanja koja povezuju ultra-prerađenu hranu s lošim zdravljem trebao biti više nego dovoljan da potakne vladu i industriju na promjenu politike.
Ona poziva na mjere kao što su povećanje poreza na slatka pića, stroža ograničenja natrija za proizvođače i suzbijanje marketinga takve hrane djeci, na isti način na koji se ograničava marketing duhana.
"Želimo li riskirati da nam djeca budu još bolesnija dok čekamo da se pojavi ovaj savršeni dokaz?", rekla je Prasad.
"Raspon ultra-prerađene hrane je tako širok. Imamo stvarno dobre dokaze da nam dodani šećer nije dobar. Imamo dokaze da hrana bogata natrijem nije dobra za nas. Imamo sjajne dokaze da je voće i povrće koje je minimalno prerađeno stvarno dobro za nas", rekla je Aviva Musicus, znanstvena direktorica Centra za znanost u javnom interesu, koji zagovara prehrambenu politiku.
Jako se znojite? Ova uobičajena hrana i pića mogli bi biti razlog
Važno je ne ocrnjivati određene namirnice, dodala je. Mnogi potrošači nemaju vremena ni novca kuhati većinu jela. "Mislim da hrana treba biti radosna i ukusna i ne bi trebala uključivati moralnu prosudbu", zaključila je Musicus.
