Bilješke o tome što smo sve pojeli, ali i bilješke misli, osjećaja, događaja i ponašanja, prva je faza KBT-E multistep terapije za liječenje poremećaja u prehrani koju će sutra u Zagrebu predstaviti dr. Riccardo dalle Grave, voditelj odjela za poremećaje prehrane i tjelesne težine u veronskoj bolnici Villa Garda.
Dnevnik prehrane i misli
Riječ je o kognitivno-bihevioralnoj terapiji koja se odvija kroz četiri faze. Uz spomenutu evidenciju, odnosno vođenje dnevnika prehrane, misli i emocija, u drugoj se fazi detektiraju problemi s kojima se pacijent treba suočiti.
– Postavljaju se osobni ciljevi vezani uz željeni napredak oboljelog i radi se na ublažavanju perfekcionizma, niskog samopoštovanja i interpersonalnih problema koji prate većinu oboljelih od anoreksije, bulimije i nespecifičnog poremećaja prehrane. KBT-E multistep terapija usmjerena je na mijenjanje načina razmišljanja koji dovodi do poremećaja u prehrani, iskrivljene slike o sebi, reduciranja svih sfera života i davanje težine samo odnosu prema hrani, zamjena svih "nedozvoljenih emocija" jednim negativnim osjećajem – osjećajem debljine.
Problem je reduciranje svih sfera života, bitan je samo odnos prema hrani, zamjena svih emocija osjećajem debljine
Model se pokazao adekvatnim i u tretmanu složenijih slučajeva, a riječ multistep u imenu metode govori o tri razine liječenja: ambulantnom, intenzivnom ambulantnom i bolničkom liječenju – objasnila je mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović, voditeljica Centra za poremećaje hranjenja BEA u čijoj organizaciji dr. Dalle Grave dolazi u Hrvatsku.
Od anoreksije, bulimije i nespecifičnog poremećaja hranjenja u koje je uključeno i kompulzivno prejedanje u Hrvatskoj boluje od 35 do 45 tisuća ljudi. Dijagnoza anoreksije u prosjeku se postavlja u dobi od 17 godina, a bulimije u 18. No, ta se dobna granica, upozoravaju mr. Balabanić Mavrović i Tina Lalli, socijalna radnica Centra Bea, rapidno smanjuje te je sve veći broj oboljele djece. Važno je napomenuti, ističu, kako je točnu rasprostranjenost poremećaja u prehrani teško točno utvrditi jer oboljeli skrivaju simptome.
– U KBC-u Rebro imamo Kliniku za psihološku medicinu pri Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju na kojoj pomoć mogu zatražiti osobe do 18 godina, dok su Zavod za personologiju i poremećaje hranjenja te novootvorena Dnevna bolnica za poremećaje prehrane u PB-u Sv. Ivan Jankomir namijenjeni prihvatu oboljelih starijih od 18 godina.
No, mlađi pacijenti u stanju životne ugroze liječe se na Klinici za pedijatriju KBC-a "Sestre milosrdnice" u Zagrebu, dok je Savjetovalište Službe za školsku i adolescentnu medicinu u Zavodu "Dr. Andrija Štampar" namijenjeno učenicima i studentima Zagreba.
Ostali oboljeli koji su u akutnoj opasnosti za život hospitaliziraju se na odjele pedijatrije, gastroenterologije ili psihijatrije u bolnicama (Osijek, Split, Rijeka), dakle na odjelima koji nemaju uvjete pružiti im adekvatnu psihoterapijsku podršku.
Nemamo dosta stručnjaka
Kako u Hrvatskoj u sklopu javnozdravstvene skrbi još nema dovoljno kapaciteta i mogućnosti liječenja, odnosno ne postoji dovoljan broj stručnjaka, često je za oboljele jedina mogućnost privatno plaćanje psihoterapije – objašnjavaju naše sugovornice dodajući kako je riječ o velikom trošku s obzirom na to da se sat psihoterapije kreće od 200 do 500 kuna te da liječenje može trajati i godinama, a to su golemi materijalni izdaci.
A anoreksija je poremećaj s najvišom smrtnošću od svih mentalnih bolesti od koje umire šest posto oboljelih, što je još jedan dokaz koliko je oboljelima važno osigurati potporu i liječenje.
>>Otkrijte 7 razlika između depresije kod žena i muškaraca
>>Majke ponašanjem šalju djeci poruke o prehrambenim navikama
odvest ih par puta mjesecno u cingac na cevape pa da vidis...