Mlada, visokoobrazovana žena u kasnim dvadesetima, ovih dana ostala je bez stopala. Amputacija je bila jedino rješenje za ovu ženu koja od puberteta boluje od dijabetesa. Primjer je to kojem je svjedočio i koji nam navodi prof. dr. sc. Milan Vrkljan, a pokazuje svu okrutnost realnosti u borbi s dijabetesom u Hrvatskoj.
– Uza sve tablete i inzulin, terapije, imamo najveći broj amputacija u EU. Ova djevojka o kojoj govorimo, koja živi u najrazvijenijoj županiji i za koju ne možemo reći da nije educirana, pokazuje kakvo stanje vlada u Hrvatskoj kad je riječ o dijabetesu. Nju sustav nije naučio da je najmanja promjena koju nađe na svojim prstima, ranica, pa i žulj od cipela, znak da mora odmah otići k liječniku. To pokazuje da je sustav zakazao, ponajprije sustav edukacije. U Njemačkoj dijabetički bolesnik dva puta godišnje mora ići na edukaciju u posebne centre i liječnik će tek tada potpisati da ste educirani o svojoj bolesti, a pacijent tek s tom potvrdom dobiva prava na beneficirane lijekove, inzulin itd. Bez te edukacije nema ni terapije. Mi nemamo uspostavljen sustav prema kojem će pacijent koji je ozbiljan bolesnik biti proveden kroza nj. Nedavno mi je i kolega iz Švicarske rekao da imamo bolje uvjete liječenja od njih, a mi opet imamo katastrofalan rezultat. Od jedne mlade osobe koju bi antibiotik spasio učinili smo invalida i trajnog ovisnika o pomoći – ističe prof. Vrkljan te poručuje da to pokazuje i gdje se Hrvatska realno nalazi kada je riječ o dijabetesu i liječenje te kronične bolesti.
Unatoč tabletama, inzulinu i terapiji, imamo najveći broj amputacija u EU
Prog Vrkljan pročelnik je i Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC-a Sestre milosrdnice te predsjednik Nacionalnog povjerenstva za strategiju i liječenje dijabetesa. To je povjerenstvo osnovano pri nadležnom Ministarstvu zdravstva i savjetodavno je tijelo ministra zdravstva prof. dr. sc. Milana Kujundžića. Nakon godinu dana iznijeli su i plan postupanja s dijabetesom u RH. Riječ je o bolesti od koje raste broj oboljelih, koja zdravstveni sustav košta iz godine u godinu sve više, a od čijih se oko četiri milijarde kuna godišnje većina daje na liječenje – komplikacija. Konkretno, lanjski podatak kaže da je na komplikacije dijabetesa potrošeno 2,6 milijardi kuna. Rast broja oboljelih, troškova, slaba kontrola bolesti... općenita je to slika, a brojke su iz godine u godinu sve lošije. Navedeno povjerenstvo, nakon godinu dana, donijelo je plan, detalje kojega ekskluzivno objavljujemo, a čiji je temelj uspostava centara za dijabetes s dnevnom bolnicom u svakoj županiji u zemlji!
– Svaka županija mora imati centar za dijabetes s dnevnom bolnicom. Napravili smo cijelu mrežu izmjena zakona koji će obuhvatiti sve pacijente s dijabetesom, a prema novoj zakonskoj regulativi, u centru za dijabetes morat će raditi dijabetolog, vrhunski educirana medicinska sestra sa specifičnom i konkretnom edukacijom iz Klinike Vuk Vrhovac i KBC-a Sestre milosrdnice. Štoviše, završna edukacija medicinskih sestara koje budu radile u centrima za dijabetes u svakoj hrvatskoj županiji bit će u ožujku iduće godine u Puli na endokrinološkom kongresu. Cilj je da svi pacijenti u Hrvatskoj, koji su na inzulinu, tabletama, adipozni, svi će oni biti educirani na potpuno jednak način – govori prof. Vrkljan.
Nadalje, kako objašnjava predsjednik spomenutog povjerenstva, osim dijabetologa i medicinske sestre u centrima za dijabetes bit će i nutricionist. Plan je stoga da se konačno u Hrvatskoj napravi mreža kroz koju će se na isti način educirati svi pacijenti. Zakonski preduvjeti za uspostavu ovih centara napravljen je u Zakonu o javnom zdravstvu koji ide u raspravu do kraja godine, a prema kojima će ravnatelji lokalnih bolnica ili domova zdravlja, ako tako procijeni županija kao osnivač zdravstvene ustanove, biti dužni osigurati prostor za centar za dijabetes i dnevnu bolnicu.
– Prvi put Nacionalno povjerenstvo kao ključnu točku postavlja – ishode liječenja! Da bismo to mogli ostvariti, unutar Nacionalnog povjerenstva radimo registar za dijabetes, koji bi trebao zaživjeti početkom iduće godine te će biti obvezan za sve liječnike. Svi će liječnici, dakle, imati obvezu popunjavati ga, no izrađujemo sustav koji će im pomoći da za njih ne bude previše dodatnog posla jer će se u bazu registra za dijabetes podaci automatski prebacivati – opisuje prof. Vrkljan, da tako kažemo, kako će izgledati novi Cro Diab, registar oboljelih od šećerne bolesti.
Registar je ono što će uvesti u svakodnevicu nužnost – ishode liječenja. Da se zna tko kojeg pacijenta liječi, na koji način i s kakvim uspjehom. Kako kaže prof. Vrkljan, ako pacijent godinama ima hipoglikemije pa netko će upitati njegova liječnika zašto ga uporno drži na nekoj terapiji.
– Kada u Njemačkoj dođete s novim inzulinom za koji tvrdite da ima 90-postotnu uspješnost liječenja, a recimo cijena mu je stotinu eura, liječnici su dužni godinu dana ispunjavati platformu i nakon godinu dana vidi se je li ona uspješna ili nije. Ako nije, ne može tolika biti ni njegova cijena – ističe prof. Vrkljan, koji je i autor Strategije liječenja dijabetesa u Hrvatskoj, koja je smjer u kojem, kad je riječ o dijabetesu, Hrvatska treba ići, koju je potpisalo i prihvatilo 11 liječnika profesora koji se bave upravo tom bolesti.
Formiranjem ove mreže centara za dijabetes pacijenti će s jednom uputnicom dolaziti na edukacije, kontrolu i sve potrebno za kontrolu svoje bolesti. Za tim koji čine dijabetolog, posebno educirane medicinske sestre i nutricionist odobreno je zapošljavanje.
– Sustav mora biti prohodan da privlači pacijente, a ne da ih odbija. Od 400 tisuća oboljelih od dijabetesa u Hrvatskoj samo je 30 posto uspješno liječeno. To moramo promijeniti, pacijenti više ne smiju i neće hodati okolo, a bolnice moraju ostati za one najteže slučajeve i oblike bolesti. Na primarnoj zdravstvenoj zaštiti je da što prije pošalje pacijenta u edukacijski centar i dnevnu bolnicu, a dijabetolog će imati kapacitete da te pacijente primi bez čekanja jer će on i njegov tim biti posvećeni isključivo dijabetesu – iznosi prof. Vrkljan konkretan plan zdravstvene administracije za liječenje dijabetesa u Hrvatskoj.
