Jedan od najzanimljivijih je rad skupine znanstvenika koji je ukazao na značajno nižu stopu smrtnosti i pobola u zemljama koje se nalaze južnije od 35. paralele, a poznato je otprije da je nedostatak vitamina D u zemljama geografskog položaja ispod 40. paralele znatno niži u odnosu na zemlje koje se nalaze u sjevernoj hemisferi.
Prije nekoliko dana pojavio se i prvi znanstveni rad koji je na temelju dosadašnjih podataka usporedio stopu smrtnosti uslijed COVID-19 i koncentraciju vitamina D u krvi u različitim zemljama. Iako rad još nije prošao recenziju, vrijedan je naše pažnje jer dolazi od skupine autora s UK's Queen Elizabeth Hospital Foundation Trust i Sveučilišta East Anglia. Kao i brojni znanstvenici u ovome području, i ova skupina autora krenula je od indicija i hipoteza koje su dostupne otprije te su postavili hipotezu da vitamin D igra zaštitnu ulogu u infekciji SARS-CoV-2.
Bitna karika u zaštitnom djelovanju vitamina D na COVID-19 je angiotenzin-konvertirajući enzim 2 (ACE2), koji nalazimo na vanjskoj površini odnosno vanjskoj strani stanične membrane stanica pluća, arterija, srca, bubrega i crijeva. ACE2 igra važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka. Ranije studije povezale su više vrijednosti ACE2 i bolje ishode u oboljelih od COVID-19. U plućima, ACE2 štiti od akutne ozljede pluća, a taj je faktor vjerojatno povezan i sa znatno većim brojem težih oblika i većom smrtnosti među bolesnicima koji uz COVID-19 boluju i od hipertenzije. Aktivni oblik vitamina D ima snažan učinak na ACE2 te se smatra da je to jedan od bitnih učinaka na zaštitu od SARS-CoV-2, uz njegove poznate imunomodulatorne i antiinfektivne učinke.
U spomenutoj analizi britanskih znanstvenika pokazano je da je prosječna vrijednost vitamina D u krvi bila povezana s brojem oboljelih od COVID-19 te stopom smrtnosti. Vrlo niske prosječne vrijednosti vitamina D bilježe se upravo u zemljama poput Španjolske, Italije i Švicarske u osoba starije dobi, a to su ujedno i zemlje koje su snažno pogođene pandemijom. Prema podacima, prosječna vrijednost koncentracije vitamina D u krvi u promatranim zemljama iznosila je 56 mmol/L ± 10,6 što je niže od preporučene granice od 75 nmoL/L.
Još jedan dokaz o važnosti vitamina D je preporuka Britanske službe za javno zdravstvo (NHS) koja svim stanovnicima u karanteni preporučuje dnevnu primjenu 10 mikrograma ili 400 IJ vitamina D. Preporuku su izdali za cijelu populaciju, a ne samo za rizične skupine, a temelje je na činjenici da je uslijed boravka u zatvorenom velik rizik razvoja nedostatka vitamina D.
U još jednom, zasad nerecenziranom znanstvenom članku dostupnom u časopisu Irish Medicinal Journal, istraživački tim preporučuje odraslim osobama uzimanje 20-50 mikrograma vitamina D dnevno kako bi potaknuli otpornost organizma na respiratorne infekcije poput koronavirusa ili ograničili daljnji razvoj bolesti kod zaraženih osoba. Autori smatraju kako je ta preporuka vrlo važna sve dok se iščekuje razvoj cjepiva i dokazane terapijske opcije za liječenje COVID-19 infekcije. Ističu kako vitamin D kao dodatak prehrani u široj odrasloj populaciji, posebno kod zdravstvenih djelatnika koji su na prvoj crti obrane od virusa, može dodatno pomoći kako bi se ograničilo širenje infekcije te izravnala krivulja kojom se prikazuje promjena broja zaraženih osoba. Rezultati se također podudaraju s još jednim nedavnim izvješćem koje je otkrilo da vitamin D ima ulogu u sprječavanju respiratornih infekcija, smanjenju upotrebe antibiotika i pojačavanju reakcije imunosnoga sustava na infekcije.
Iako još uvijek nije poznata uloga vitamina D kod infekcije virusom SARS-CoV-2, dobro je poznato njegovo antiinfektivno djelovanje kod drugih respiratornih virusnih infekcija te brojni drugi imunomodulatorni učinci te povoljno djelovanje na snagu mišića i kosti. Stoga se i uslijed mirovanja kojem je velik dio populacije bio izložen treba misliti na adekvatnu opskrbu ovim vitaminom. Epidemiološke studije pokazale su da osobe s niskom razinom vitamina D imaju veći rizik od akutne infekcije dišnih puteva i upale pluća. Iako ovi podaci ne moraju nužno ukazivati na uzročno-posljedičnu povezanost, identificirani su višestruki molekularni mehanizmi kojima nedostatak vitamina D smanjuje otpornost na virusnu infekciju dišnih puteva. Više studija pokazalo je da uzimanje vitamina D u obliku dodatka prehrani može smanjiti vjerojatnost akutne infekcije dišnih puteva te joj smanjiti ozbiljnost i trajanje.
Za teške oblike infekcije virusom SARS-CoV-2 karakteristična je hiper-reakcija imunosnog sustava i tzv. citokinska oluja, čest patogenetski mehanizam akutnog respiratornog distresnog sindroma (ARDS) i sistemskog upalnog odgovora. Upravo se u tim situacijama vitamin D pokazuje kao zaštitni nutrijent, a može djelovati i sinergijski u kombinaciji s nekim antivirusnim lijekovima.
Nedostatak vitamina D nije neizbježan, čak ni u zimskim mjesecima. Potrebno je obratiti pažnju na unos namirnica koje prirodno sadrže ili su obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza. Iako malobrojne, postoje namirnice koje sadrže značajne količine vitamina D. Primjerice 100 grama skuše sadrži čak 700 IJ ili 17,5 mcg vitamina D što je dvostruko više od osnovnih dnevnih potreba. Stotinu grama sardina iz konzerve osigurat će približno osnovnu dnevno potrebnu količinu vitamina D, a 100 grama shiitake gljiva osigurat će približno 50% potreba. Istu količinu, 50% dnevnih potreba osiguravaju i neki obogaćeni margarinski namazi vitaminom D u preporučenoj porciji koja iznosi 25 g.
