'Grička vještica', jedan od najpoznatijih povijesnih romana naše slavne spisateljice Marije Jurić Zagorke navodno uopće nije inspirirala neka navodna vještica s Griča, već za vračanje optužena travarica iz Križevaca. Magda Logomer Herucina poznata je i kao 'posljednja hrvatska vještica', a imala je više sreće od većine ostalih hrvatskih 'vještica' jer je nakon zatvaranja i optužbi za vještičarenje izbjegla smaknuće te je oslobođena.
Prema podacima Gradskog muzeja Križevci, u kojem čuvaju uspomenu na Magdu, ona je rođena 18. svibnja 1706. Bila je udana za Franju Heruca i imala je najmanje šestero djece. Bavila se skupljanjem bilja od kojeg je spravljala ljekovite meleme i napitke, a već zbog te svoje vještine bila je sumnjiva u neukom društvu koje je vjerovalo u razne nadnaravne pojave i čarolije.
VEZANI ČLANCI:
Po prirodi je navodno bila svadljiva i prgava pa je u tamnici završila nakon svađe s izvjesnom Evom Oblačić, djevojkom lakog morala koja ju je optužila da se tijekom njihova razgovora pretvorila u muhu. Čelni ljudi grada i provoditelji zakona u to su povjerovali te su travaricu zatvorili.
Iz povijesnih spisa je vidljivo kako je Magda dvadesetak puta podvrgnuta strahovitim mučenjima koja su u to vrijeme bila uobičajena pa je, kako bi se spasila, naposljetku pred mučiteljima izjavila da je vještica. Nakon toga je, kao i stotine nedužnih žena prije nje, trebala biti spaljena na lomači.
GALERIJA Stručnjaci objavili upozorenje: Na sedam tipova poruka nemojte reagirati, prijevara su
Srećom, za njezin slučaj osobno je doznala carica Marija Terezija te je naredila da Magdu prebace u Beč kako bi dodatno ispitali njezin slučaj. Iako su i mnogi uglednici na carskom dvoru u to vrijeme vjerovali u vještice, zaključili su kako Magda to ipak nije te je križevačka travarica oslobođena i vraćena kući. Carica Marija Terezija osobno je potpisala oslobođenje 23. studenog 1758. godine te izdala naredbu da Magdu nakon povratka kući više nitko ne smije optuživati za vještičarenje.
Magda je ušla u povijest jer je nakon njezina slučaja donesen propis prema kojemu je za samo počinjanje procesa protiv navodnih vještica bilo potrebno tražiti dozvolu carice. To je obeshrabrilo progonitelje te su nakon Magdina slučaja progoni i mučenja nedužnih žena u Hrvatskoj potpuno prestali.
U Križevcima i danas čuvaju uspomenu na posljednju hrvatsku 'vješticu' i želja im je od njezine priče stvoriti prepoznatljiv turistički brend. Gradski muzej Križevci o njoj je snimio i film koji otkriva niz detalja o fascinantnoj priči iz naše, i ne ako daleke, prošlosti.
