WHO UPOZORAVA

10 milijuna ljudi umirat će godišnje zbog posljedica pušenja

cigarete
Foto: McPHOTO/DPA/PIXSELL
1/3
08.02.2016.
u 10:00

U Hrvatskoj se za bolesti povezane s pušenjem svake godine izdvaja više od 1,5 mlrd. kuna, u što je ubrojeno liječenje i bolovanja

Prvi dan korizme, ove godine 10. veljače, u Hrvatskoj je i Dan bez duhanskog dima. Nacionalni dan nepušenja, koji se obilježava od 2003. godine, “preklapa” se s razdobljem vjerničkog posta i obraćenja (u kojemu se mnogi tradicionalno odriču nečega u čemu inače uživaju) kako bi dodatno potaknuo pušače da razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama. Premda se ovisnost o nikotinu smatra puno “lakšom” od alkohola i droge, upravo je pušenje “masovni ubojica” koji uzrokuje bolesti krvožilnog i respiratornog sustava, različite karcinome i mnoge druge bolesti.

Prema službenim statistikama, pušenje svake godine u svijetu ubije približno šest milijuna ljudi, a među njima je više od 600.000 nepušača koji umiru zbog posljedica pasivnog pušenja. U Europi godišnje zbog posljedica pušenja umire oko 650.000 osoba, a u Hrvatskoj više od 9000.

– Ako se ne zaustave današnji trendovi, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako bi do 2025. godine broj umrlih od bolesti vezanih za pušenje mogao dosegnuti 10 milijuna. Prema podacima Hrvatske zdravstvene ankete, u Hrvatskoj svakodnevno puši 27,4% građana starijih od 18 godina. Zabrinjavajuće je da su 43% mladih do 18. godine već pušači – ističe dr. Ivana Portolan Pajić, voditeljica Odjela za zdravstvo u zagrebačkom Gradskom uredu za zdravstvo.

Hrvatska kuća disanja

Za bolesti povezane s pušenjem godišnje se iz zdravstvenog budžeta odvaja više od 1,5 milijardi kuna, što obuhvaća trošak liječenja i bolovanja.

Među deset vodećih uzroka smrti u svijetu, četiri su bolesti dišnog sustava: kronična opstruktivna plućna bolest, karcinom pluća, upala pluća i tuberkuloza.

Među najčešćim bolestima izravno povezanim s pušenjem su i rak usne šupljine, grla, jednjaka, gušterače i mokraćnog mjehura, ishemična bolest srca, aneurizma, moždani udar...

– Pušač umre 10 godina mlađi od nepušača – otkriva prof. dr. sc. Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb, predsjednik Hrvatskoga torakalnog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća disanja.

– Zakladu Hrvatska kuća disanja zajednički su osnovali Grad Zagreb i Hrvatsko torakalno društvo. Zaklada je osnovana radi edukacije građana, bolesnika i zdravstvenog osoblja o bolestima dišnog sustava – kako ih spriječiti, prepoznati i liječiti. Pušenje je jedan od najvećih čimbenika rizika za bolesti dišnog sustava – primjerice, u čak 90% slučajeva pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) koja je na 3. mjestu na ljestvici uzroka obolijevanja i smrtnosti odrasle populacije u svijetu. KOPB dovodi do ireverzibilnog (nepovratnog) oštećenja pluća, a time i do multisistemskih posljedica (srčana slabost, osteoporoza, mišićna slabost, hormonalni disbalans).

“Zlatni standard” u ranom otkrivanju KOPB je spirometrija ili mjerenje plućne funkcije, vrlo jednostavna i bezbolna pretraga koja se može ponavljati bez rizika od štetnih posljedica – objašnjava prof. dr. sc. Miroslav Samaržija.

Besplatni pregledi i savjeti

Sve o KOPB-u, raku pluća, astmi, plućnoj fibrozi, poremećaju disanja u spavanju i drugim bolestima dišnog sustava građani mogu doznati putem internetske stranice www.toraks.hr/jedra.

U zagrebačkoj Poliklinici za bolesti dišnog sustava pušači i bivši pušači mogu besplatno i bez uputnice doći na pregled s procjenom rizika za razvoj KOPB-a.

Cijele godine dostupna je i besplatna Škola nepušenja koju organizira nastavni Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Potrebna je samo čvrsta odluka pušača da uživa u brojnim prednostima života bez dima.

>> Stravične slike upozorenja: Nova pakiranja pojavit će se 20. svibnja

>> Ovo su namirnice koje će 'iščistiti' nikotin iz organizma

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?