Samo još rijetki jogu povezuju s nerazumljivim riječima i nepomičnim sjedenjem na jednom mjestu. Posljednjih godina, ponajviše zbog promocije među zvijezdama poput Madonne, koji rado pokazuju što njihova izvježbana tijela mogu, često se čuju komentari da je ovaj oblik vježbanja prezahtjevan, gotovo akrobatski. Istina je, naravno, u sredini. Prelaskom s Istoka na Zapad joga se razvijala u različitim smjerovima te je uistinu uz minimalan trud lako pronaći oblik koji odgovara potrebama i mogućnostima svakog vježbača.
ASHTANGA JOGA
– Zapise o ovom dinamičnom stilu joge s juga Indije nalazimo još u Patanjalijevim Yoga-Sutrama koje datiraju iz 300. – 250. godine pr. n. e., objašnjava Irena Bartolec, profesorica kineziologije i instruktorica joge u studiju Body element, te dodaje kako se ashtanga sastoji od nekoliko sljedova položaja (asana) koji se izvode uz sinkronizaciju daha, pokreta i fokusa.
Kod ashtange je ključno da se položaji izvode točno određenim redoslijedom, složenim na način da uravnotežuje i jača živčani sustav. Upravo zbog redoslijeda koji se uvijek ponavlja na jednak način, ashtanga vjerojatno neće zadovoljiti osobe koje vole raznolikost u vježbanju, no upravo je ona osnova za ostale stilove dinamične joge te joj se mnogi vraćaju nakon što iskušaju ostale stilove.
Iako se u drevnim spisima preporučuje vježbanje ashtange između 4 i 6 ujutro, u današnje vrijeme, objašnjava Irena, bolje je vježbati ikad nego nikad, međutim važno je znati da se ne smije vježbati dva sata nakon obroka.
S Irenom se slaže i Marco Bianco, jedan od utemeljitelja prve škole za učitelje joge u Hrvatskoj i certificirani instruktor joge u studiju Pink Elephant Yoga House, te objašnjava kako su se iz ashtange razvili pojednostavljeni zapadni oblici power joga i vinyasa flow.
– Mogli bismo reći da je ashtanga joga meditacija u pokretu. Redoslijed asana je fiksan kako bi vježba bila što učinkovitija za vježbača i što dosljednija tradiciji. Power joga i vinyasa flow razlikuju se od ashtange jer u njima tradicija nije ona koja diktira izbor i redoslijed asana nego je to prepušteno učitelju. Očito je da učitelj treba biti jako vješt i sposoban kako bi izbjegao rizik da se previše udaljuje od tradicije i da se vježba pretvori u nešto isključivo fizičko. Joga znači ujedinjenje i to je integracija tijela, uma i čovjekove intime. Ako se taj koncept zanemari, cijela vježba gubi svoju učinkovitost ne samo na fizičkom planu nego i na suptilnijim planovima, odnosno na planu misli i emocija, objašnjava Marco te dodaje da su integracija i ravnoteža između tih planova danas važniji nego ikad prije kako bismo se mirno i hrabro suočili sa svakodnevnim izazovima te svjesnije i sretnije živjeli u ovim burnim vremenima.
Što se pak tiče razlike između vinyase i power joge, Bianco objašnjava da nema ogromne razlike s obzirom na to da obje izviru iz iste tradicije.
– Mogli bismo reći da je power joga, kao što nam naziv kaže, dinamičnija, a vinyasa fluidnija i više koreografska. Ali, treba se uzeti u obzir da svaki učitelj ima drukčiji pristup.
Ono što svakako treba uzeti u obzir jest da svaki učitelj ima drukčiji pristup te je najbolje prije konačne odluke ispitati, odnosno isprobati ono što vam se čini najbliskije te tek onda odlučiti.
JOGA S DODACIMA
Indijski učitelj Iyengar prvi je uveo pomagala u vježbanje joge. Inzistirajući na pravilnom držanju tijela prilikom vježbanja, osmislio je remenčiće i ciglice koji pomažu vježbačima da svoje tijelo dovedu u ispravan ali i ugodan položaj. Svi joga-studiji koriste se pomagalima, a kako se njima ispravno služiti, najbolje se prije i tijekom vježbanja konzultirati s instruktorom.
– Ta se pomagala, ovisno o fizičkoj kondiciji i zdravlju osobe koja se njima koristi, mogu upotrebljavati za sigurno ulaženje u položaje početnika, za pripremu ulaska u vrlo zahtjevne asane iskusnih vježbača, kao i za otvaranje pojedinih dijelova tijela koji znaju biti ukočeni, kao na primjer ramena ili kukovi, ili za potpuno opuštanje kralježnice – objašnjava instruktorica parinama joge u GaiaYoga škola&shali Maša Hrvatin.
Funkciju čvrste podrške pri vježbanju ima i baletna prečka uz koju se joga može vježbati u studiju Body Balance. Za iskusne vježbače prečka u ovom slučaju postaje partner na kojeg se u položajima koji to zahtijevaju može čvrsto osloniti.
– Vježbanje uz tako sigurnog i stabilnog ''partnera'' kao što je baletna prečka omogućava da se iz svake vježbe izvuče maksimu, a tijelo već za izvođenja položaja osjeća sve dobrobiti te vježbe kao i na koje mišiće djeluje. Samim tim postaje i odličan oblik definiranja tijela svakog rekreativca, objašnjava autorica ovog oblika vježbanja Martina Mavrin Jeličić.
DHARMA JOGA
Detalji se posebno naglašavaju i u dharma jogi u kojoj su kruna satova meditativni jogijski položaji, panayama i jogijsko spavanje – joga nidra, koji su ugrađeni u korijene Sri Dharma Mittrina učenja, začetnika dharma joge.
– Srela sam se s nekoliko različitih škola joge kod nas i u inozemstvu, a dharma joga se poprilično razlikuje od modernijih stilova ili nekih drugih škola koje imamo u Hrvatskoj. Način na koji shvaćamo jogu zapravo je ono što nas određuje pa je tako za nekoga joga rekreacija, otpuštanje stresa ili gimnastika, a za nekoga je duhovna potraga. I svatko će dobiti ono što želi od nje. Dharma joga pruža izvornost i tradiciju. Bavi se svim čovjekovim dijelovima i potrebama – od tijela, uma, duha. Pa tako i na satu dharma joge imamo sve te komponente. Radi se tradicionalni pozdrav Suncu od 12 asana, serija vježbi zagrijavanja i priprema poznata kao Shiva Namaskar Vinyasa te nakon toga slijede položaji – objašnjava jedina instruktorica dharma joge kod nas Sandra Petra Pintarić iz Divya Yoga Centra te dodaje kako je ono što je dosta drugačije od onoga što je prije radila postupno i dubinsko otvaranje grudnog koša i ramena, priprema i varijacije za inverzije te mekoća, gracioznost i lakoća izvođenja. Naglasak je najviše na duhu i srcu samih stavova od kojih svaki nosi određenu svjesnost i ljepotu.
ZEN JOGA
Meditaciji se posvećuje posebna pozornost i u zen jogi, koju se čak i naziva meditacijskom jogom koja svoje temelje i inspiraciju crpi u Budinu učenju, točnije u načelima škole kineskog budizma pod nazivom chan (na japanskom zen).
– Zen joga kao disciplina dovođenja tijela, duha i uma u uravnoteženo stanje 'usklađenosti sa stvarnošću kakva ona jest', koristi se velikim rasponom tjelesnih položaja, vježbama disanja, dijagnostikom, korektivnim vježbama, vježbama u paru, masažom i meditacijom. Ona uključuje elemente hatha yoge, ali i mnoge kineske daoyin vježbe. Ukratko, zen joga je razvijanje i njegovanje pomnosti, svjesnosti kroz pokret – objašnjava Helga Juretić, voditeljica joge i praktičarka zena (chana) u antistres studiju Joy Of Life, te ističe kako je važno da se vježba u potpunoj tišini, bez glazbene podloge i bez mirisnih štapića.
Koji vam oblik, intenzitet i termin najbolje odgovara, procijenit ćete najbolje sami, a prema riječima mnogih jogija – jednom kada čovjek počne vježbati i tijelo osjeti dobrobiti, teško je prestati.
trala baba lan