U travnju se obilježava Svjetski dan hemofilije s kojom se rađa jedna osoba na 10.000 muške novorođenčadi. Pri tome se procjenjuje da u Europi danas živi oko 80.000 ljudi s hemofilijom. No važno je istaknuti kako liječnici upozoravaju da značajnom broju oboljelih, onih koji imaju blagi oblik bolesti, bolest još nije dijagnosticirana.
I ove brojke pokazuju da je hemofilija rijetka bolest. Ona je nasljedni poremećaj krvarenja, a obolijevaju samo muške osobe koje se rode s tim poremećajem. Simptomi su hemofilije prekomjerna krvarenja u velike zglobove (koljena, laktove, gležnjeve) koja se javljaju u 75 posto slučajeva uz jaku bol. Najteži i najopasniji oblici krvarenja spontana su krvarenja u unutarnje organe i intracerebralna krvarenja koja mogu biti spontana ili prouzročena minimalnom traumom. Opetovana krvarenja u velike zglobove uzrokuju teška i ponekad trajna oštećenja.
– Rana i redovita terapija za oboljele znači normalan život bez recidiva krvarenja. Najvažnije je lijek uzeti na vrijeme, unutar dva sata od pojave simptoma, a ne nakon što se pojavi krvarenje s otečenim, toplim i bolnim zglobovima – napominje prof. dr. sc. Silva Zupančić Šalek, prim., dr. med., voditeljica Odjela za hemostazu, trombozu i nemalignu hematologiju Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb.
Objašnjava kako se danas hemofilija liječi transplantacijom jetre, što nije konačno rješenje jer pacijenta ne oslobađa posljedica prijašnjih ozljeda, primjerice oštećenja zglobova zbog prijašnjih krvarenja.
– Vjerujem u gensku terapiju koja pokazuje određene rezultate te vjerujem da će za nekoliko godina biti riješena i dostupna kao trajno i krajnje rješenje. Postoje i lijekovi s produljenim djelovanjem koji su trenutačno u studiji, ali će uskoro biti dostupni i na tržištu. Ne traju 8-12, nego 45-50 sati. To će biti velik napredak i olakšanje za oboljele – zaključuje liječnica.
>> Rana i redovita terapija za oboljele znači normalan život bez recidiva krvarenja