Mobilni telefoni koji zvone i tijekom vikenda, istodobno rješavanje nekoliko različitih zadataka - sve to dovodi do psihičkih opterećenja. Ona pak mogu dovesti do gubitka zdravlja i motivacije na radnom mjestu.
Psihički problemi, izmorenost, gubitak motivacije – stanja o kojima dugo vremena nitko nije želio otvoreno govoriti. U međuvremenu je međutim pojam „psihičkog opterećenja“ postao sastavnim dijelom medicine rada i zaštite na radu. No, dugogodišnja istraživanja i njihovi rezultati vezani za ovaj pojam, nedostaju. „Tehnički razvoj je jednostavno bio toliko brz da uopće nismo u stanju točno reći kakva je situacija bila prije deset godina“, kaže Hiltraud Paridon, psihologinja i voditeljica odjela „Psihička opterećenja i zdravlje“ pri Institutu za rad i zdravlje njemačkog osiguranja od nesreća u Drezdenu. Ovaj Institut ove godine organizira Svjetski kongres za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu. Psihička opterećenja su pri tome jedna od glavnih tema.
Uzroci
Pojava mobilnih telefona i njihova masovna korištenja dovela su do toga da zaposlenici poslodavcima zapravo stalno stoje na raspolaganju, čak i vikendima. Time se za mnoge od njih radno i slobodno vrijeme stopilo. Isključiti se kako bi se napunili novom energijom, očito postaje sve teže. „Tako nastaje pritisak termina i rada kojim je pogođena polovica zaposlenih. Njih 60 posto pati od pritiska upravo zato što istodobno rade nekoliko stvari. Različiti zadaci moraju se istodobno obavljati i istodobno moraju biti završeni. Stalni prekidi radnog procesa također negativno utječu na zdravlje. U nekim zanimanjima se pomaknulo i radno vrijeme što je također jedan od čimbenika koji se mogu negativno odraziti na psihu radnika“, kaže Paridon.
Ona dodaje kako su ovim promjenama radnog vremena koje se produžuje na večernje sate i vikend posebno pogođeno područje trgovine. „To djelomično leži i na tome da su primjerice trgovine duže otvorene, neke čak i do ponoći. Sve su to opterećenja za zaposlene. Kolika su ta opterećenja i kako ih radnici doživljavaju – o tome zapravo ovisi i njihov utjecaj na psihu zaposlenog”, kaže ona.
Posljedice za zdravlje
Hiltraud Paridon objašnjava da ukoliko su ta opterećenja previsoka da to može imati posljedice za zdravlje pojedine osobe. „Mogu se pojaviti različita oboljenja; primjerice srčana ali i psihička. Isto tako, može se povećati i broj nesreća na radu kao i gubitak motivacije, te uopće slabljenje reakcija imunološkog sustava”, kaže Peridon.
Prema rezultatima istraživanja Savezne komore psihoterapeuta vezane uz radnu nesposobnost iz 2013. godine, 2012. je oko 75.000 radnika otišlo u prijevremenu mirovinu zbog psihičkih oboljenja.
„Moraju li radnici na poslu koristiti zaštitnu odjeću i obuću ili pak maske te koliko jaka smije biti buka kojoj su izloženi – za to sve imamo jasna pravila. No, po pitanju psihičkih opterećenja, ovdje ne postoje ograničenja. No, prošle godine uvedene su promjene u zakon zaštite na radu koje govore upravo o tome da se i psihička opterećenja moraju uzeti u obzir kada je riječ o opasnostima na radnom mjestu“, kaže Peridon. Ona dodaje kako je svako poduzeće obavezno obuhvatiti opasnosti na radnim mjestima te uvesti mjere za njihovo suzbijanje. „To se odnosi na sve što radnicima na bilo koji način šteti; znači to mogu biti razna biološka sredstva, ona kemijska ili pak mehanički čimbenici. Tome se sada trebaju dodati i psihička opterećenja no njih je još uvijek teško opisati“, objašnjava Peridon.
Učiti jedni od drugih
A budući da je još uvijek teško ustanoviti jasne kriterije za vrednovanje psihičkih opterećenja, samim time je teško naći i odgovarajuće preventivne mjere. „U međuvremenu postoje razne preporuke kao što je primjerice slijedeća: ako se psihička opterećenja pojave na do jedne trećine radnih mjesta, tada se ne treba ništa poduzimati. Ukoliko se ona pojave između jedne i dvije trećine, tada se stvar mora još jednom ispitati. Ukoliko je riječ o više od dvije trećine radnih mjesta, tada odgovorni moraju posegnuti za odgovarajućim mjerama. No, kako bi uopće mogli toliko učiniti, potreban je angažman radnika. Oni moraju dati iskrene i realistične podatke i pokušati sami ocijeniti stupanj svog opterećenja“, kaže Peridon.
Samim time, otvorena i kvalitetna komunikacija je zapravo najvažnija, dodaje ona. „Isto tako u globaliziranom i umreženom svijetu u kojem živimo, bitna je i razmjena s drugima. Znači moramo znati kako je u drugim zemljama, što se tamo događa i što druge zemlje poduzimaju po pitanju psihičkih opterećenja na radnom mjestu. Na Kongresu za sigurnost i zdravlje bit će upravo riječi o tome – o konkretnim mjerama i o tome što jedni od drugih možemo učiti“, zaključuje Peridon.
>> Apsurd suvremenog čovjeka: Godišnji odmor postao stresan kao i svakodnevica
