Dugotrajno sjedenje u zatvorenim klimatiziranim prostorima, cjelodnevni rad ispred ekrana i elektromagnetska zračenja, svakodnevica pritisnuta rokovima... Takav način života sve češće ostavlja posljedice na koži i očima. Konjunktivitis, siva mrena i očni tlak dijelom se pripisuju stresu, a danas su najčešća oboljenja. I dermatolozi upozoravaju da su brojni osipi koji pogađaju najmlađe, atopijski dermatitis, herpes, također rezultat djelovanja stresa.
– Stres je normalan fiziološki odgovor u zaštiti organizma. Pomaže nam da ostanemo usredotočeni, energični i spremni za povećani napor. Nakon određenog vremena prestaje biti koristan i prouzročuje znatno oštećenje zdravlja, raspoloženja, produktivnosti, međuljudskih odnosa i kvalitete života. Dugotrajna izloženost stresu može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Kronični stres oštećuje gotovo svaki organ – objašnjava dr. Ivana Manola, specijalistica dermatologije i venerologije. Zbog povećanog stresa nastaju virusne i bakterijske infekcije kože, psorijaza, ekcemi. Ako stres dulje traje, dulji je i „popis" mogućih oboljenja, od ispadanja kose, kronične urtikarije, vitiliga do lupusa.
Djeca s atopijskim dermatitisom podložnija su pogoršanjima zdravlja zbog stresa
– U stanjima kroničnog stresa znatno se remeti ravnoteža spolnih hormona. To je razlog zbog kojeg kosa pojačano ispada – objašnjava dr. Manola. Stres smanjuje imunitet i organizam je osjetljiviji pa se osim novih oboljenja redovito pogoršavaju već postojeća stanja bolesti.
– Atopijski dermatitis i urtikarija česti su zdravstveni problemi i među najmlađima, a uzrok tih poremećaja rijetko se utvrdi. Nagađa se o tome je li riječ o reakciji potaknutoj hranom, lijekovima, različitim okolišnim uvjetima, no stres nesumnjivo ima veliku ulogu. Čak 81 posto pacijenata s atopijskim dermatitisom, genetskim oblikom ekcema, krive stres kao glavni okidač pogoršanja bolesti. Djeca s atopijskim dermatitisom podložnija su pogoršanjima bolesti koje je potaknuo stres. I urtikarija nepoznata uzroka najčešće je rezultat stresa – objašnjava dr. Manola.
Posljednjih godina liječnici su utvrdili i porast nekih očnih oboljenja. Prof. dr. Josip Pavan, pročelnik Zavoda za očne bolesti KB-a Dubrava, naglašava da su danas najčešće očne bolesti konjunktivitis, siva mrena i očni tlak.
Sve više ljudi ima mrenu, ali to se pripisuje i duljem životu i ranijem dijagnosticiranju
– Pojava mrene češća je nego prije, no ljudi dulje žive, bolest se ranije dijagnosticira i bolje se liječi. Slični su razlozi i za češće otkrivanje glaukoma, znatno ozbiljnije bolesti s teškim posljedicama koje mogu dovesti do potpune sljepoće – objašnjava prof. Pavan. Pacijenti se najčešće žale na osjećaj pijeska u očima, suhoću i svrbež, što su znakovi suhoće spojnice. Simptomi su to koji posebice pogađaju upravo one koji rade za računalom i borave u prostorima s klimatizacijom. Prema savjetu prof. Pavana moguće je riješiti se tih poteškoća ukapavanjem umjetnih suza više puta na dan. Osim toga, treba se pravilno koristiti ekranima svih aparata, od računala do mobitela.
>>Ovo su savjeti kako pobijediti stres
Zato se Hrvati na ulici češkaju i popiju godišnje depresiva za 55 milijuna kuna