Rad trgovina nedjeljom već godinama je kamen spoticanja u Hrvatskoj.
Jedni misle da ga treba zabraniti kako bi prodavačice mogle
više vremena provoditi sa svojim obiteljima, drugi zato
što rad nedjeljom nije u duhu katoličanstva, a treći misle
da je odlazak u šoping nedjeljom običaj preuzet od
“dekadentnog Zapada”.
S druge su strane oni koji misle da bi trgovcima trebalo dopustiti da
sami odlučuju hoće li raditi nedjeljom jer da je to u duhu kapitalizma.
Prodavačice u trgovinama ionako su zaštićene Zakonom o radu
koji obvezuje poslodavca da svakom zaposleniku osigura jedan slobodan
dan u tjednu, a da rad nedjeljom plaća više nego radnim
danom.
Gubitak radnih mjesta
Mnogi vlasnici trgovina to ne poštuju pa se Vlada, nemoćna
da osigura provođenje jednog zakona, odlučila uz pomoć Sabora donijeti
novi Zakon o trgovini, kojim će uz određene iznimke zabraniti rad
nedjeljom. S obzirom da odredbe o radu nedjeljom stupaju na snagu s
prvim danom sljedeće godine, svoj su glas podigli vlasnici malih
trgovina u nadi da će u zadnji čas promijeniti svoju sudbinu.
– Ako Vlada pozitivno ne diskriminira malu trgovinu ili ne
odgodi zabranu rada nedjeljom, od 10.000 obrtnika trgovaca, koliko ih
sada radi nedjeljom, čak 20-30 posto propast će u prvoj polovici 2009.
– kazao je Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske
obrtničke komore.
Zbog neradne nedjelje mali će trgovci, naime, ostati bez 15-20 posto
prometa, koliko prosječno ostvaruju tog dana, i neće ga moći
nadoknaditi nekog drugog radnog dana. To će, pak, tvrdi Vukelić,
značiti obiteljsku katastrofu za više tisuća ljudi i gubitak
otprilike 7000 radnih mjesta, a novih, u uvjetima recesije, neće biti.
– Jedino moguće rješenje za to omogućivanje je
maloj trgovini da radi bez ograničenja ili da se odgodi primjena
zakonskih odredaba o radnom vremenu. No, to je samo prva vatrogasna
mjera. Nakon toga moraju se primjenjivati i ostale mjere koje je HOK
prije odaslao na adrese Vlade i resornog ministarstva, među kojima je i
smanjenje poreznih i ostalih davanja – kaže Vukelić.
Dodaje kako bi Ministarstvo gospodarstva ponovno moglo proučiti
primjere europskih zemalja, koje i radnim vremenom potiču malu
trgovinu. Dobar primjer za to je Danska, u kojoj trgovine koje
ostvaruju manje od 3,2 milijuna eura godišnje ne potpadaju
pod zabranu rada nedjeljom. HOK se, čulo se jučer, uopće ne slaže s
iznimkama da nedjeljom rade samo kiosci za prodaju tiska, benzinske
postaje, prodavaonice na tržnicama, pekarnice i slično.
Potrošnja – i to hrvatskih proizvoda – u
uvjetima hrvatskog trgovinskog deficita jedino je razumno
ponašanje, poručili su jučer iz HOK-a.
– Odredbe Zakona o trgovini koje se odnose na rad nedjeljom
primjenjivat će se od 1. siječnja, kako je prihvatio Sabor jer je
donošenje tog zakona bio rezultat dogovora socijalnih
partnera – rekao je glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun.
Treba poštovati glas javnosti, dodao je Mehun, ali pritom se
mora istaknuti da je najveći sindikat SSSH bio protiv rada nedjeljom,
odnosno za apsolutnu zabranu. Napravljen je, kaže, kompromis prema
kojem trgovine neće moći raditi nedjeljom polovicu godine, a u onom
važnijem dijelu godine, odnosno tijekom turističke sezone i u prosincu,
moći će raditi.
Život piše
norme
Mehun je rekao i da će se pratiti učinci zakonskih odredbi te da će se,
shodno tome, odlučivati o njegovoj daljnjoj primjeni, ali nije htio
unaprijed nagađati o eventualnim promjenama.
– Poznato je da život propisuje norme. Tako će biti i u ovom
slučaju. Treba vidjeti kakve će učinke ovakav zakon postići, a tek onda
možemo govoriti o tome treba li nešto mijenjati ili ne
– rekao je Mehun.
Kako je u drugim zemljama
AUSTRIJA Rad
trgovina nedeljom dopušten je samo u turističkim zonama
ITALIJA
Trgovine mogu raditi samo osam nedjelja u godini
SLOVENIJA
Rad nedjeljom dopušten samo malim dućanima (do 200 četvornih
metara)
DANSKA
Rad nedjeljom dopušten je dućanima koji ostvaruju manje od
3,2 milijuna eura godišnje
ČEŠKA
Nema zabrane rada nedjeljom
FINSKA Rad
nedjeljom dopušten od svibnja do rujna te u studenome i
prosincu
