Nakon izbora za predsjednika HDZ-a, na kojima je Tomislav Karamarko osvojio neočekivano puno glasova (91.000), otvara se nova etapa odnosa u Vladi. Prvi potpredsjednik Vlade mora i u Banskim dvorima kapitalizirati podršku gotovo polovice članova HDZ-a. Budući da je bio jedini kandidat za šefa HDZ-a nitko nije očekivao da će toliko članova imati motivaciju izaći na stranačka birališta. Očito je podcijenjena i činjenica da su članovi HDZ-a ipak vjerni stranački vojnici. Karamarko je nakon parlamentarnih izbora, kada je HDZ bio relativni pobjednik, sada dobio izbornu potvrdu i u svojoj stranci. U odnosu na premijera Oreškovića koji nije prošao izborni proces i Most koji je dobio daleko previše za svojih 19 mandata (sada 15), Karamarko se može barem pohvaliti da je izborni proces prošao dvaput zaredom. Da će se Karamarko i HDZ, nakon izbora u stranci, u Vladi sada pokušati pozicionirati kao stvarni "gazde" jer su najveći partner u vladajućoj suradnji, dalo se iščitati i iz sinoćnjih poruka u HDZ-u.
Josipa Rimac, članica Predsjedništva i nesuđena ministrica, jasno je poručila da bi Vlada mogla doživjeti rekonstrukcije, odnosno da bi igrači koji nisu uhvatili tempo utakmice mogli biti zamijenjeni novima. HDZ će inzistirati na maksimalnom ubrzavanju Vlade, bržem povlačenju reformskih poteza i učinkovitijoj Vladi u cjelini. Svojevrsna prijetnja smjenama u Vladi onih sporih i nemotiviranih, poruka je i Mostu i premijeru Oreškoviću, ali i vlastitim članovima stranke. Svima je jasno da se Vlada previše iscrpljivala u kadroviranju, da su se danima, pa i mjesecima čekala određena kadrovska rješenja, a da su izostale toliko najavljivanje reforme. Sada se sve karte bacaju na ostvarivanje predizbornih obećanja.
Unazad mjesec dana jako su bile glasne priče o tome da bi Tomislav Karamarko nakon izbora u stranci mogao rušiti Vladu jer se njega i HDZ ne uvažava kao najvećeg partnera. Karamarko je sada potvrdio svoj mandat u HDZ-u, i to uz neočekivano visoku izlaznost članova, to će ga psihološki dodatno okuražiti i dati mu vjetar u leđa za "obračun" s partnerima u Vladi. U HDZ-u su promijenili retoriku, pa više ne zazivaju izvanredne izbore, ali inzistiraju na što bržem donošenju zakonskih rješenja koja bi trebala pomoći oporavku gospodarstva. I da se izvanredni izbori ipak dogode, i da se HDZ zaista odluči na rušenje Vlade, u tom bi slučaju HDZ imao dobar izgovor – Vlada nije reformski djelovala, bila je prespora... Za razliku od najava o rušenju Vlade kada su odnosi između Karamarka i premijera bili narušeni zbog kadroviranja u SOA-i, što nije tema koja osobito muči građane.
U HDZ-u vlada otvoreno nezadovoljstvo funkcioniranjem Vlade, kao i dogovorom s Mostom, najradije bi neutralizirali Most, ali i premijera Oreškovića, te formirali saborsku većinu u kojoj bi HDZ imao komotniju poziciju. No teško je očekivati da se u Saboru mogu dogoditi radikalne promjene. Ipak, uz promjenu HDZ-ove retorike, a Karamarko je najavio da se u novom mandatu HDZ mora približiti političkom centru i da neće biti radikalizma i isključivosti, možda HDZ više ne bude tako neprihvatljiv partner, primjerice, HNS-u koji se nakon izbora novog šefa Ivana Vrdoljaka jednako distancirao i od SDP-a i od HDZ-a.
Ovolika je izlaznost neočekivana samo zato što HDZ nije obavijestio javnost da se uz predsjedničke održavaju i izbori za predsjednike mjesnih ogranaka stranke (razina je to mjesnih odbora u lokalnoj samoupravi). Dakle, uz Karamarka su birani i predsjednici lokalnih ogranaka i sasvim je normalno da su članovi pohrlili glasati o onima koje gledaju svakodnevno i s njima izravno rade. Da se biralo samo Karamarka, brojke bi, sasvim je sigurno, drugačije izgledale i bile bliže Jelićevoj prvobitnoj procjeni od oko 25 tisuća birača.