Ima li mjesta za liberale u državi u kojoj “ustaše” i “partizani” 70 godina nakon rata još uvijek vode davno započete bitke? Umjesto ugodnih salonskih rasprava o tome koliko država i njezin svemoćni represivni aparat ugrožavaju individualnu slobodu našeg građanina, svjedočimo kako ljevica i desnica izmjenjuju topovsku vatru dok raspravljaju o problemima koje su neke sretnije zemlje davno skinule s dnevnog reda. Može li u takvoj zemlji uspjeti nježni liberalni cvijetak koji je jedini u stanju izgraditi funkcionalnu liberalnu demokraciju? Čini se da će prije deva proći kroz ušicu igle nego što će se izgraditi pravi liberalno-demokratski sustav u Hrvatskoj. To nisu prognoze babe Vange, nego nekih od najutjecajnijih i intelektualno najpotkovanijih hrvatskih liberala. Profesor na Fakultetu političkih znanosti dr. Zoran Kurelić ima i objašnjenje zašto u Hrvatskoj bolje uspijeva egzotično voće nego liberalna politička doktrina.
– Liberalizam je politička teorija proizašla iz buržoaskih revolucija koja apsolutno nema nikakve tradicije kod nas. Nakon što smo izašli iz socijalizma, Hrvatska je kao i sve druge tranzicijske zemlje ušla u liberalnu demokraciju kao formu vladavine. Međutim, liberalna demokracija ne pretpostavlja samo funkcionalni kapitalizam i tržišnu ekonomiju, nego pretpostavlja tradiciju i političku kulturu liberalizma – objašnjava Kurelić, naglašavajući da je Hrvatska u stvarnosti daleko od tog ideala. Najviše nam nedostaje političke kulture koja prije svega podrazumijeva toleranciju i uvažavanje različitog mišljenja. Kurelić upozorava da hrvatsko društvo nema izgrađene mehanizme kontrole vlasti. Nemamo neovisne medije, izgrađeno civilno društvo, a onda ni snažno javno mnijenje koje može izvršiti pritisak na politiku. Stoga pomalo rezignirano govori o velikim anomalijama koje se toleriraju u našoj politici i javnom životu.
– Kod nas se tolerira ono što bi u liberalnim demokracijama bilo apsolutno skandalozno i nakon čega bi padale vlade – ističe Kurelić dodajući da se svako malo događaju afere koje bi u stabilnim liberalnim demokracijama izazvale zgražanje i akciju javnosti. Hrvatska je klasična postsocijalistička država koju bi na pravi liberalni put mogla izvesti tek Europska unija. Ali tu nailazimo na gotovo nepremostivi problem jer EU, barem za sada, ne pokazuje snagu i želju da liberalne vrijednosti dovede u svaki svoj kutak.
Sporedni igrači
– EU nema snagu da liberalizira Poljake, Mađare, Hrvate, Bugare i Rumunje – zaključuje Kurelić.
Josip Budimir, nesuđeni ministar gospodarstva iz redova HSLS-a, ističe da su političari iz liberalnih stranaka isključivi krivci za to što liberali loše prolaze na izborima.
– Nesklonost suradnji i okupljanju stranaka liberalnog predznaka, kao i kompromitacija liberalnih ideja u političkom djelovanju učinili su liberalne stranke sporednim igračima na našoj političkoj sceni – kaže Budimir dodajući da su liberali bliži ljevici po svjetonazorskim pitanjima (izraženijem senzibilitetu prema građanskim pravima i brizi za razvoj institucija civilnog društva). S druge strane, nastavlja, odnos ljevice prema ekonomiji kroz zalaganje za veću ulogu države liberalima nije prihvatljiv. U odnosu prema desnici situacija je obrnuta. Dijele slične stavove po pitanju ekonomskih sloboda, a veće razlike imaju na svjetonazorskim pitanjima. Budimir je prihvatio liberalizam zato što odgovara njegovu mentalnom sklopu.
– Tijekom studija čitajući djela liberalnih autora te ideje su mi djelovale superiorno u odnosu na sve što sam dotad upoznao. U profesionalnom smislu za vrijeme studija veliki utjecaj na formiranje mojih stavova imale su kolumne Vladimira Gligorova u ondašnjem časopisu Ekonomska politika – zaključuje Budimir.
Uspješni poduzetnik Nenad Bakić smatra da su liberalna demokracija i tržišno gospodarstvo jedina dobitna kombinacija koja je u zadnjih 250 godina svijet izvukla iz neimaštine i omogućila mu neslućeni prosperitet. Kada je riječ o drugim demokratskim političkim doktrinama, Bakić ističe da su njemu konzervativci potpuno prihvatljivi dio društveno-političkog spektra. No, problem je, nastavlja, što se kod nas konzervativizam u europskom smislu još nije razvio.
Mi nismo liberalno-demokratska zemlja. Mi smo tranzicijska zemlja
– Smatram da bi razvoj prave konzervativne opcije ili pomak postojećih desnih opcija u tom smjeru svakako bio dobrodošao – kaže Bakić dodajući da se naša ljevica, nažalost, još nije profilirala u suvremenom smjeru socijaldemokracije, nego zapravo konzervira postojeće rentijerske odnose – u smislu društvenih elita i služenja samo javnom sektoru – korištenjem lenjinističkih parola kao što je “sukob rada i kapitala i slično”.
– U manje razvijenim sredinama uvijek prednost imaju kolektivistički nazori, nacionalizam ili socijalizam i slično. Mi smo mentalno zaostali u socijalizmu, a ekonomski završili u korporativizmu, pri čemu ne mislim na “vlast korporacija”, nego na kolektivistički društveni inženjering – zaključuje Bakić.
Davor Huić, čelnik udruge Lipa koja se zalaže za manje poreze i manji utjecaj države općenito, upozorava na paradoks koji se događa u europskim društvima. Dok se u starim zapadnoeuropskim demokracijama sve velike stranke, bez obzira na to je li riječ o konzervativcima ili socijaldemokratima, preuzele liberalne vrijednosti pa onda i nema potrebe za klasičnom liberalnom strankom, Hrvatska je upala u svojevrsnu crnu liberalnu rupu. Ne samo da smo daleko od toga da HDZ i SDP ugrade najvažnije liberalne sastavnice u svoje programe pa onda i u državu, nego imamo velike probleme i s formalno liberalnim strankama. Huić tvrdi da liberalne stranke jednostavno ne zastupaju liberalne ideje. Najviše im zamjera što nisu dosljedno štitile tržišno natjecanje koje bi omogućilo stvarno najboljim i najinventivnijim da se probiju do vrha.
– U Hrvatskoj postoji jaki otpor prema tržišnim mehanizmima – objašnjava Huić naglašavajući da postoje razni “dealovi” koji ugrožavaju tržišno natjecanje. Huić je kritičan i prema našem privatnom sektoru koji se previše vezao uz državu.
– Mi nismo liberalno-demokratska zemlja. Mi smo tranzicijska zemlja. Država ima 68 posto udjela u BDP-u. Kontrolira sve živo i neživo, od gospodarstva do civilnog života. U liberalnoj demokraciji država ima značajno manju ulogu – zaključuje čelnik Lipe Davor Huić.
Socijalističke stranke
Novinar Romano Bolković još je pesimističniji kada je riječ o liberalnim vrijednostima u hrvatskom društvu.
– Liberalno u Hrvatskoj nema nikakvu podršku. Ako izuzmemo fašizam i komunizam, ovdje nijedna ideja u dvadesetom stoljeću nije imala frenetičnu podršku. Kod nas se 80 posto ljudi deklarira na Facebooku kao liberali, ali nisu spremni politički braniti liberalnu demokraciju – kaže Bolković dodajući da je najveći problem što nema demokratske kulture. – Crveni i crni dominiraju. Jedni kada se napiju slave kult Dide Kvaternika, a drugi slave kult Đide (Milovana Đilasa, nap. a.) iz njegove rigidne komunističke faze – ističe Bolković. Posebno oštro obrušio se na HDZ i SDP koje je proglasio socijalističkim strankama. – U Hrvatskoj je moguće sve osim liberalne demokracije – zaključuje Bolković.
>> Duhovni temelj zapadnog liberalnog kapitalizma je kršćanstvo, i treba ga čuvati
>> Reduciraju se liberalni elementi demokracije
Nježni liberalni cvijetak - kaže gospodin Ćurić! Prema onome što su u Hrvatskoj pokazali i koliko su problema zadavali pok. Tuđmanu dok je stvarao državu, bolje ih je usporediti sa šapurinom ili ciganom (korov od kojeg se pravi lijek zaa jetru) nego sa cvijetom. Dakle, nešto sa trnjem i vrlo nezgodno.