Prošlo je samo tri mjeseca otkako je Vlada Tihomira Oreškovića potvrđena u parlamentu, a već je na konopcima. Grogirana su sva trojica glavnih igrača – potpredsjednici Vlade Tomislav Karamarko i Božo Petrov u to su stanje došli nakon serije jakih udaraca koje su jedan drugom zadali. Glava koalicijske Vlade, premijer Tihomir Orešković kolateralna je žrtva njihove tučnjave, jer svaki udarac koji izmijene Most i HDZ završi i na njegovoj bradi.
Osovina Orešković – Petrov
Frustracija glavnih aktera je golema – lider Mosta Božo Petrov shvatio je da se zaletio u koaliciju s HDZ-om jer od te suradnje zasad ima samo štetu. HDZ mu blokira ama baš svaki pokušaj započinjanja bilo kakve reforme, rejting u javnosti mu pada, građani zasad isključivo njega i Most percipiraju glavnim krivcima zbog kojih je cijela Vlada disfunkcionalna.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko danas žali što je “izmislio” Tihomira Oreškovića i instalirao ga za predsjednika Vlade. Na njega ima sve manje utjecaja, stranka mu je nervozna, smatra da HDZ zapravo uopće ne vlada Hrvatskom. On sam je duboko nezadovoljan jer nikako da faktički zavlada Banskim dvorima, a to mu je od početka bio plan.
Mislio je da će mu biti lako podčiniti političke amatere Petrova i Oreškovića, ali ne ide. Štoviše, osovina Petrov – Orešković sve je čvršća. “Ovako se više ne može raditi. Dva glavna partnera se potkopavaju”, poručio je preko posrednika premijer Tihomir Orešković u srijedu za Večernji list.
I što sad?
Analizirajući istupe, poteze, ali i pozadinske igre glavnih aktera vladajuće koalicije, zaključujemo da će najkasnije do kraja ljeta Petrov i Karamarko naći na duge staze održiv način suradnje ili barem mirne koegzistencije (opcija A) ili će se koalicijska Vlada HDZ – Most – Orešković raspasti (opcija B). Posljednjih dana – što naravno ne znači da je to ireverzibilno – glavni igrači više razmatraju opciju B. Treba reći da bi najizgledniji epilog raspada ovako formatirane Vlade bili novi parlamentarni izbori. Svejedno, ne bi bilo mudro olako odbaciti mogućnost preslagivanja saborske većine i formiranja nove Vlade okupljene oko HDZ-a. Bez Oreškovića i Petrova.
U tom smislu neki članovi vladajuće koalicije već su krenuli u ofenzivu. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, zasad još uvijek nenabijene puške, prijeti Mostu da će pokupiti još šest saborskih zastupnika u svoj klub, nakon čega bi s HDZ-om dovršio proces preslagivanja saborske većine. Međutim, iako bitan, Bandić bi u takvom scenariju ipak igrao samo jednu od sporednih uloga. Vođa takve operacije bio bi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Ako se za nju odluči, ako nanjuši da operacija ima šanse za uspjeh, HDZ će pokušati oko sebe okupiti sve manjince (osim dva zastupnika SDSS-a), HDSSB, klub Milana Bandića i sve koje zagrebački gradonačelnik usput uspije pokupiti, a od zastupnika Mosta računa se na “posavsku grupu” – Ivan Lovrinović, Juro Martinović i Ivica Mišić. To bi bila jezgra kojoj bi se potom, silom teže, računaju u HDZ-u, pridružilo još nekoliko zastupnika Mosta, taman toliko koliko bi nedostajalo do čarobnog broja 76, saborske većine.
Prijetnje HNS-om i SDP-om
Elegantnija, ali još uvijek kombinacija koja postoji samo u špekulativnoj sferi, bila bi nova većina koju bi činila Domoljubna koalicija plus “grupa centar”, predvođena HNS-om. Potencijal te grupe iznosi između 15 i 20 saborskih zastupnika – HNS računa na IDS, Hrid i HSS. Zajedno s HDZ-om i njegovim satelitima to bi bilo dovoljno za formiranje nove Vlade.
Novom predsjedniku HNS-a Ivanu Vrdoljaku takva kombinacija sigurno golica maštu, ali njegov strateški plan ipak je drukčiji. Novi lider HNS-a priželjkuje da se Vlada sama od sebe uruši i da “grupa centar” izađe zajedno na izvanredne parlamentarne izbore i osvoji oko 15 mandata. U tom bi slučaju Vrdoljak bio ono što je Petrov bio prošle zime: birao bi između stvaranja Vlade s Milanovićevim SDP-om ili Karamarkovim HDZ-om. A u toj dvojbi “grupa centar” bila bi, po svemu sudeći, puno bliža koaliranju sa SDP-om.
Vrijeme je da se pozabavimo Tihomirom Oreškovićem i njegovom perspektivom. Pošto je u Vladu ušao kao potpuni politički amater, Orešković će morati vrlo brzo učiti želi li preživjeti na političkoj sceni. Pogotovo ako njegova Vlada padne. Iako premijer Orešković i njegovi bliski suradnici čak ni neslužbeno dosad nisu naznačili mogućnost da bi na eventualne prijevremene izbore Tihomir Orešković izašao na čelu široke političke platforme, takvo što nipošto ne treba isključiti.
Nije slučajno jedan od njegovih bliskih suradnika za Večernji list rekao kako “Orešković nema stranke, tek nekoliko odanih suradnika, pa se zato oslanja na građane”. A sve češće premijer Orešković ide na teren, druži se s građanima. Rejting mu stalno raste, drugi je po popularnosti političar u zemlji, s tendencijom da uskoro po popularnosti prestigne predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Kako bi ta Oreškovićeva platforma izgledala, tko bi sve u njoj sudjelovao, bi li to bila klasična politička stranka ili neformalnija struktura, zasad se može samo nagađati. Vjerojatno bi Orešković uz podršku, barem prešutnu, dobrog dijela Crkve, ali bez političkih ekstremista, ciljao na inače tradicionalnu publiku HDZ-a, ali i glasače usidrene u politički centar.
Bez obzira na to što je predsjednik Vlade Tihomir Orešković a HDZ najjača stranka u Saboru, moćne političke, parapolitičke i medijske infrastrukture, stranka koja matematički može posložiti drukčiju parlamentarnu većinu, ključeve Banskih dvora još uvijek drži lider Mosta Božo Petrov. I tako će biti sve dok Petrov bude kontrolirao svoje saborske zastupnike. Iako ima određeno političko iskustvo stečeno u uredu gradonačelnika Metkovića, on je amater u visokoj politici. Petrov jednostavno još nije dorastao delikatnom zadatku ključne figure komplicirane koalicijske Vlade na čelu koje je nestranački premijer.
Bandić – okidač za sukob
Za lidera Mosta vrijeme sve brže teče, uskoro će morati donijeti konačnu odluku: raskinuti koaliciju s HDZ-om ili svjesno odustati od mnogih obećanja koja je dao i sklopiti, moguće i truli, kompromis sa šefom HDZ-a Tomislavom Karamarkom. Ukratko, pokušati unutar ovako formatirane Vlade realizirati barem dio planiranih reformi Mosta u preostale iduće tri i pol godine mandata.
Činjenice da i njemu i Vladi u cjelini vrijeme curi, svjestan je očito i sam Petrov. Prije nekoliko dana je na jednoj od televizija rekao da ako za tri-četiri mjeseca Vlada ne profunkcionira, a prve velike reforme ne budu lansirane, bit će vrijeme da se prizna da stvari ne funkcioniraju i da netko drugi čini tu vlast.
Nakon što je taj dan, vidno ljutit, gotovo bijesan, javno poručio da šef HDZ-a Tomislav Karamarko zajedno sa svojim prijateljem, lobistom Mola Josipom Petrovićem de facto radi protiv hrvatskih nacionalnih interesa, jedan bliski suradnik Bože Petrova ostao je bez teksta kad smo ga pitali je li Petrov tom izjavom prešao Rubikon – želi li situaciju oko Ine pod cijenu raskola Vlade istjerati načistac, te je li Karamarka napao nepromišljeno, vruće glave, nezadovoljan suradnjom s HDZ-om ili je to promišljen taktički potez šire strategije. Jedino što nam je Petrovljev suradnik jasno dao do znanja jest to da je lideru Mosta puna kapa takve (ne)suradnje s Tomislavom Karamarkom, i da trenutačno ne može procijeniti kako će sukob dvojice potpredsjednika Vlade završiti.
Dva dana kasnije, drugi izvor iz Mosta rekao nam je da Petrovljevo prozivanje Petrovića nije bilo taktičke naravi kako bi Most prikupio pokoji politički poen, nego je lider Mosta odlučio javno otvoriti Inu kao temu, znajući da će nakon toga mediji kopati po tome i na koncu spriječiti pozadinske igrače da ostvare svoje interese, a za koje lider Mosta očito smatra da su protiv hrvatskih nacionalnih interesa.
Rasprodaju Ine Most neće dopustiti, kaže naš izvor.
Lider Mosta Božo Petrov ne smatra da bi ova tema mogla značajno narušiti odnose u Vladi, jer je siguran da je Vlada jedinstvena u tome da će zaštititi nacionalne interese.
Petrovu je film puknuo nakon što je Milan Bandić, čija je stranka inače jedan od koalicijskih partnera Mosta, rekao da će uskoro njegov saborski klub zastupnika narasti na deset članova i da novoj vladajućoj većini Božo Petrov više neće biti potreban.
Na takve prijetnje Domoljubne koalicije, iz Mosta neslužbeno puštaju priču da će Vladu možda netko i napustiti, ali da to neće biti Božo Petrov. U tom kontekstu latentne prijetnje HDZ-a i njegovih satelita treba čitati i neslužbene najave iz Mosta da se parlamentarna većina može i drukčije presložiti. Da bi Vladu mogli sastaviti Most i SDP s partnerima. No takav epilog teško nam je zamisliti. Da se to moglo i trebalo dogoditi, vjerojatno bi se dogodilo lani u prosincu.
Danas o takvoj opciji u SDP-u razmišljaju samo rijetki, a i oni uglavnom na teoretskoj razini. SDP razmišlja samo o jednom: kako što prije doći na vlast. Ali nakon parlamentarnih izbora, ne preslagivanjem parlamentarne većine. Dosad su se u najjačoj oporbenoj stranci bavili sami sobom, no kako su unutarstranački izbori u SDP-u završeni, uskoro možemo očekivati snažan napad na Vladu Tihomira Oreškovića s jednim jedinim ciljem – pokušati isprovocirati izvanredne izbore što je prije moguće.
Izvanredni izbori nikad bliži
Na napetosti u Banskim dvorima i teške napade Petrova, šef HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Karamarko odgovorio je na Facebooku. “Nema razloga za nervozu”, poručio je puno iskusniji politički lisac lideru Mosta. Patronizirajućim tonom Karamarko je Petrovu poručio kako je upravo Most destabilizirajući faktor u Vladi zbog ogromnog nepovjerenja Petrova i njegove ekipe u partnere iz HDZ-a.
Kako će se politički vrlo zamršena situacija u Banskim dvorima na koncu završiti bit će puno jasnije za nešto više od mjesec dana kada će završiti unutarstranački izbori u HDZ-u. Nakon kojih će se Tomislav Karamarko moći u puno većoj mjeri posvetiti radu u Vladi i “peglanju” sukoba s Mostom i potpredsjednikom Vlade Božom Petrovom.
Snažan argument koji konstantno povlače oni koji tvrde da će Vlada HDZ-a, Mosta i Tihomira Oreškovića, unatoč svim nesporazumima i dosadašnjim sukobima, ipak preživjeti jest to da ni Petrovu ni Karamarku nije jednostavno odreći se kakve-takve vlasti i riskirati sve na prijevremenim izborima. S druge strane, ovako posvađanu koalicijsku Vladu još nismo imali, stoga su hrvatski birači bliže nego ikada do sada izlasku na izvanredne parlamentarne izbore.•
>> 'Moguća su preslagivanja u Vladi, ali najizglednija opcija su novi izbori'
sto je SDP napravio da bi bio drugaciji (nesposobon i antinacionalan) nakon izbora? nista... i po cemu je to onda opcija ovima danas? sada se vidi da nemamo z akoga glasati...i da uvijek glasamo "protiv nekog" a ne "za nekog". tuzno i jadno da jadnije ne moze biti.