Bingeanje

Jezero podsjeća na skandinavske noir krimiće, intrigantne priče i zaplet, nepredvidljivog raspleta

20.07.2023.
u 21:12

Slovensku seriju su neki možda već i vidjeli, no čini se da je dosta onih koji su je propustili što je velika šteta obzirom da se radi o doista vrhunskom televizijskom proizvodu

Jezero, RTL PlayPremium
Ništa čudno nije što u ovo ljetno manjka premijera, posebno onih spektakularnih, pa se moramo hvatati nekih asova koje čuvamo u rukavu. A ovdje je to ispalo baš dobro. Slovenska serija “Jezero” nije neki novitet, prikazana je na prijelazu 2019. i 2020. godine, a imala je već ranije na RTL-u svoju premijeru. I sada je ta domaća komercijalna postaja nudi kao regionalnu premijeru, no sve to je nebitno, jer riječ je o daleko slabije publiciranoj seriji od, recimo, onih iz Srbije. Ne znamo što je tome točno razlog, vjerojatno i ta ipak postojeća jezična barijera, kontinuirana prisutnost srpske produkcije u prostoru, tako nešto, rekli bismo. Ali ni to nije bitno, jer “Jezero” je serija koju svakako treba pogledati, po nama, bitno je bolja od velikog dijela i razvikanih srbijanskih pa i domaćih serija. I to doista bitno. Kao književni predložak iskorišten je istoimeni roman Tadeja Goloba, a nakon nje napravljene su ekranizacije još dva njegova romana, “Lenjinov park” i “Dolina ruža”. U sve se tri knjige autor bavi inspektorom Tarasom Birsom, mrgodnim profesionalnim policajcem, ne karijernim, nego naprosto policajcem. On sam ima nekakve demone iz prošlosti, prirodno je depresivan i mračan, iako bi se dalo nazrijeti i da nije sasvim sretan činjenicom da je supruga uspješna liječnica na koju vjerojatno otpada i dom za koji ne vjerujemo da ga policajac može zaraditi i u od nas bolje stojećoj Sloveniji. Sve to prekida bizaran slučaj na koji Birsa nalijeće za povratka s Bohinja i tuluma kod ženina suradnika i prijatelja gdje lokalna policija radi uviđaj na ženskom tijelu nađenom bez glave pored jezera. Stvar je preozbiljna pa se slučaj dodjeljuje ljubljanskoj policiji, odnosno baš Birsi. Sa slučajem Birsa dobiva i novu suradnicu, mladu Tinu Lanc, koja se neobično lako uklapa u njegov tim od još dva iskusna policajca. Doista po puno stvari “Jezero” podsjeća na skandinavske noir-krimiće, a ovdje ćemo istaknuti glavnog glumca Sebastiana Cavazzu kojeg smo i ranije smatrali regionalnim potencijalom, a gledali ga i u domaćim uratcima poput “Koja je ovo država!” ili uspješnicama iz Srbije kao što je “Besa”. Ovdje je možda malo i previše njegov lik naglašeno bez emocija, no i ovako dominira serijom, ali s time da se nije dopustilo da je u cijelosti i preuzme. “Jezero” je nešto zaista dobro, rijetko gledljivo, intrigantne priče i zapleta, nepredvidljivog raspleta. Nismo u nas imali već predugo nešto sličnoga, iako je Golobov predložak očito plodonosan za ovakve ekranizirane priče. Ako već niste, obavezno pogledajte.

Wham!, Netflix
Nismo sigurni koliko većina, poglavito oni mlađi, znaju o ranoj karijeri prerano preminulog Georgea Michaela. Simbol popa koji je svijet napustio prije sedam godina s najboljim je prijateljem iz djetinjstva, Andrewom Ridgeleyjem, 1982. godine tvorio najpopularniji pop-tandem u svijetu. I to upravo s takvom željom, da osvoje svijet svojom glazbom i nastupima. U vrlo kratkom roku, samo četiri godine, i bilo je tako nekako. Upravo u lipnju 1986. godine odradili su svoj zadnji nastup na Wembleyju, Ridgeley gotovo pa nestaje iz javnosti, a George Michael nastavlja svoju karijeru dotaknuvši praktično zvjezdano nebo kao ikona i stila i pop glazbe. U ovom dokumentarcu Chrisa Smitha koji je producirao Tiger Kinga prikazuje se uspon Wham!-a koji je bio i prva zapadna pop grupa koja je nastupila u Kini. Ovdje ćete vidjeti do sada neobjavljene osobne snimke, nekoliko intervjua i izjava koji do sada nisu bili publicirani, a čini nam se da će generacija koja je stasala tih kičastih 80ih podosta uživati prisjećajući se doba kada su zvijezde još bile zvijezde a ne proizvodi društvenih mreža i YouTubea.

Trilogija Hobit, HBO Max
Ako nas pitate, za bingeanje ljeti nema ničega boljega od “Hobita”. Znamo, nisu svi fanovi, no isto tako znamo da je poklonika priča iz Međuzemlja koje je tako dobro na ekran prenio Peter Jackson. Kapitalno djelo ovog kultnog redatelja obuhvatilo je sav onaj sjaj kreativnog uma J.R.R.Tolkiena te mu se doista može pripisati epitet stvoritelja cijelog jednog plodnog žanra, fantasyja. Priče o hobitima, Gandalfu, Sauronu i drugim likovima i bićima famoznih trilogija i prije su bile popularne, i u nas su knjige ovog maštovitog engleskog pisca jako čitane, no s filmovima ove priče ulaze u globalni mainstream. Tko zna, možda bi Viggo Mortensen bez uloge Aragorna ostao tek zvijezda B filmova za koju bi znali oni vjerni DVD u ili listanju platformi, no ovako je ovaj intrigantni glumac dosegao globalnu slavu. Nije jedini, mnogima su ovi filmovi oživjeli karijere, usput postavljajući sasvim nove standarde u filmu, a vrativši neke povijesna obilježja poput masovnih scena, krupnih atraktivnih planova, ali prije svega elemenata bajki.

Babylon, SkyShowtime
Ne skrivamo nikada svoje oduševljenje platformama iza kojih stoje velike i stare produkcije. Jer tada dobijete mogućnost u komforu vlastitog doma pogledati kakav blockbuster, i to ne predugo nakon što se on odvrtio u kinima. Jedan je takav film “Babylon” koji se bavi počecima filmske industrije. Oni se, vjerojatno je poznato, poklapaju s dekadentnim i raskalašenim 20tima u kojima se lako uspijevalo, ali se podjednako lako i propadalo. I upravo o tome govori ovaj film kojemu ne nedostaje velikih zvijezda, poput Margot Robbie i Brada Pitta. I više nego dobra garancija da ćete kvalitetno potrošiti više od tri sata koliko “Babylon” traje jest da film potpisuje Damien Chazelle, čovjek koji iza sebe ima i “La La Land”, “Ritam ludila”, “Prvog čovjeka”, a evo sada se bavi počecima industrije u kojoj su korijeni njegova prilično bljeskovita uspjeha. I ponovo je napravio dobar posao, ne, doduše, toliko kao u svojim najboljim filmovima, ali dovoljno da se sjedne i pogleda “Babylon” u neko od, nadamo se, brojnih lijenih popodneva ovog ljeta.

 

 

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije