NEDJELJA 30.11.2014. • MOČVARA • VRATA 20:00 • POČETAK 20:00 • BESPLATAN UPAD
SUBOTICA EXPRESS
Sumanuto veseli vlak nepokolebljive misije povezivanja dva opasno dobra grada zatutnjao je svojim bučnim kotačima prošle godine prvi put te su na relaciji Subotica-Zagreb u dva navrata putovale skupine čudnovatih, jako dragih i zanimljivih ljudi. Oba grada su tih večeri dobila pregršt neočekivanih odličnih kulturnih sadržaja, a divna prijateljstva su stvorena. No kotači vlaka ne miruju i opet putujemo – 22.11. iz Zagreba se za Suboticu voze književnica Asja Bakić, ilustrator Miron Milić, bendovi Brujači i Šumski, a sa sobom nose filmove Kult Mance Velimira Rodića i Ponikve 2001. Tomislava Fiketa.
30.11. u Močvaru nam iz Subotice dolaze Mirjana Mitrić i Ivana Raðenović koje će predstaviti GIFEST - regionalni festival GIF-ova, glazbeni projekti Jpeg Realität i Secret Man, slikarice Vanja Subotić i Svetlana Ždrnja s izložbama fotografija i crteža uz crtanje murala uživo te Desya Lovorov koji će čitati svoju poeziju.
Zanimljivo, zar ne? Be there or be square!
Ovaj projekt kulturne razmjene u sklopu kojeg će umjetnici jednog grada biti predstavljeni u drugom su prošle godine pokrenuli URK i Fondacija za omladinsku kulturu i stvaralaštvo Danilo Kiš iz Subotice.
PROGRAM U ZAGREBU (MOČVARA), 30.11.:
20:00 PREDSTAVLJANJE REGIONALNOG FESTIVALA GIF-OVA GIFEST SUBOTICA
GIFEST festival ima za cilj da na jednom mjestu okupi autore koji se bave gif-om kao vizualnom formom i time im pruži priliku da prikažu svoje autorske radove. Ovo je prvi festival ovakvog tipa u regiji. Festival se sastoji iz dva dijela: revijalnog i takmičarskog. U revijalnom dijelu prikazuju se gif radovi, koji su selekcija organizatorica u neiscrpnom moru elektronskih informacija. Revijalni dio ima za cilj da publici približi i prikaže autentičan dojam koji ovaj vid računalne grafike ostavlja na promatrača. U takmičarskom dijelu prikazuju se gif radovi autora koji su se odazvali na natječaj festivala. Stručni žiri pregledava, bira i nagraðuje najbolje animirane gifove.
Ideja je da se ovim festivalom ožive gif radovi iz kućnih računala i prikažu se javnosti, kao i da se podstaknu svi kreativni ljudi da na ovaj način vizualiziraju svoje ideje.
Festival će predstaviti organizatorice GIFEST-a Mirjana Mitrić i Ivana Raðenović.
21:00 NT WAVE
Gitarist i producent Valent Samardžija a.k.a. NT Wave suraðivao je posljednjih godina na projektima kvalitetne glazbe, žanrova od fusiona (Con Fusion), future jazza (Kontrapunkt), ethno electro (LessThanAMinute), electro live (Tobogan), DnB (Generation81),... član je electro performers tima Beat Busters koji se bave inovacijama u području nastajanja glazbe uživo na neobičnim predmetima, i elektroničkim spravama. Suosnivač je udruge ViBRa koja se već godinama ističe u svim domenama glazbe, od produkcije glazbe, do zalaganja za veću prisutnost kvalitetne domaće glazbe u domaćim medijima i u promociji hrvatske u svijetu. Neki od projekata su MIMO i Beat Manifest, ViBRa BoX. S projektom NT Wave "Between Notes" predstavlja se kao solo izvoðač. Isključivo na gitari, preko neobično pospajanih pedala, te ureðaja u obući, nastaje glazba koja se preljeva iz otvorenih širokih stereo ambijentala, do usko definiranih plesnih gruvova s mantričnim elementima. Uz dobro raspoloženu publiku koncert se pretvara u techno party, a publika na koncertima često komentira: "Jedna slika, drugi ton"- jer se zvukovi koji nastaju, ne mogu povezati sa zvukovima gitare kakvi su poznati do danas.
22:00 JPEG REALITÄT
Jpeg Realität je jedan od aliasa Nemanje Stojanovića, koji stoji iza dobro poznatih monumenata YusYus i Neomodern, a ujedno je i program menadžer novosadske organizacije "Elektrana" i tvorac koncepta partya Neon Nacht. Projekt Jpeg Realität je muzički maksimalno ekspresionističan, s akcentom na minimal wave-u, koji u kombinaciji sa sensiš vizualizacijama korespondira s publikom koja uranja u Jpeg svijet osjećanja. Nemanja je svoj autorski rad prezentirao u Brusselsu, Beču, Budimpešti, Zagrebu, Nišu, MAD In Belgrade i festivalu EXIT. Uradio je podcastove za ljubljanski "Radio Študent" i briselski "Perfekt Funktion", s projektom YusYus izdao je dvije ploče za talijanski "J.A.M. Traxx" i belgijski "Perfekt Funktion" i jedno digitalno i CD izdanje za subotičku kompilaciju "Sever-Severozapad 3". Trenutno radi na maxi singlu koji sljedeće godine izlazi za argentinski label Tacuara Records. Sve ovo jasno govori na kom nivou igra ovaj mladi audio/vizualni umjetnik, a zagrebačka publika će uživati u četrdesetominutnoj AV transmisiji za ples.
23:00 SECRET MAN
Secret Man je muzički pseudonim AA. On okuplja razne izvoðače za žive nastupe, ali osnova benda u sadašnjem sastavu formirana je krajem 2011. godine u Subotici. Muzički pravci koji su bitno utjecali na zvuk Secret Mana su darkwave, industrial, synth/electro pop, ali SM ima i neki uvrnuti osjećaj za rockabilly. U radu benda važnu ulogu igraju teatralnost i vizualnost, koje se ogledaju u pažljivo osmišljenim scenskim nastupima i video projekcijama na koncertima, te u specifičnim atmosferama u muzičkim spotovima. Lik Jacques-a, čovjeka bez lica koji se pojavljuje u spotovima (ponekad i na koncertima) je neka vrsta vizualnog alter ega bezličnog čovjeka koji traži svoje mjesto meðu ljudima. Prva službena publikacija benda je EP "Winter Nights" objavljen krajem 2012. godine. Krajem 2013. se pojavljuju na kompilaciji "Sever Severozapad 3" s pjesmom "European Girl". Muzika SM/AA-a se pojavljuje u kazališnim predstavama u regiji. Sljedeće izdanje benda je cjelovečernji album pod naslovom „ “ koji sadrži devet pjesama i predstavlja jednu konceptualnu cjelinu putovanja ličnosti od prepoznavanja novog, nepoznatog osjećanja, kroz strah, sumnju i usamljenost do ispoljavanja ljubavne čežnje i pomirenja s prazninom. Nastupali su na raznim samostalnim i grupnim koncertima u Subotici, Novom Sadu, Beogradu, Budimpešti, Ljubljani, Skoplju, na muzičkim festivalima Interzone u Novom Sadu i Ördögkatlan u Maðarskoj, kazališnom festivalu TESZT u Temišvaru i festivalu horror & fantasy filma Hrizantema u Subotici.
20:00-24:00 CRTANJE MURALA "RITMOVI"
Crtaju: akademske slikarice Vanja Subotić i Svetlana Ždrnja
20:00-24:00 IZLOŽBA CRTEŽA VANJE SUBOTIć: RITMOVI I STANIŠTA
Vanja Subotić je roðena 1986. u Vukovaru. Akademiju umetnosti, odsjek za slikanje, završila je 2010. u Novom Sadu u klasi prof. Dušana Todorovića, a 2013. master studij na istoj akademiji. Izlaže od 1999., na izložbama formalnim i neformalnim, u zemlji i inozemstvu, u galerijama, kafanama, kuhinjama i ambarima. Od 2010. do 2012. zaposlena je kao nastavnik likovne kulture u osnovnim školama, od 2012. kao suradnik u nastavi na jednoj visokoj i jednoj srednjoj, ali umjetničkoj školi. U fokusu interesa je rad na umjetničkim knjigama i istraživanje mogućnosti proširivanja ovog medija.
Ritmovi i staništa
"Jedno od promjenjenih stanja svijesti dogaða se usljed trčanja. Prvi rad koji se ovom temom bavi je knjiga malih dimenzija. Crteži u njoj su raðeni vodenim bojama i osnovni element je linija kojom se gradi ritam. To je ritam koji je bio veza sa stanjem i misaonim tokom za vreme trčanja. U formama linija upisana je neka vrsta mape uma koji je fizičkom aktivnošću probuðen. Kako se u fazama uspavljivanja misli dezintegriraju tako se u ubrzanom ritmu kretanja integriraju i kristaliziraju, produbljuju i šire. Trčanje je neka vrsta meditacije. Kako sam navela, crteži iz ove serije su bili veza sa trčanjem. Pronašla sam ritam linija koji se podudara s ritmom konstantne fizičke aktivnosti i proizvodi blagu euforiju, stanje otvorenosti duha i konciznosti misli. Dalji rad vezan za ovu temu je usmjeren ka van, iz knjige, ako je moguće u formi murala kako bi se ove transponirane mape uma našle u prostoru gde mogu sugerirati/širiti ono što je u njih upisano." (Vanja Subotić)
20:00-24:00 IZLOŽBA FOTOGRAFIJA SVETLANE ŽDRNJE: FOTOGRAFIJA KAO PLATNO
Svetlana Ždrnja je roðena 1986. godine u Subotici. Srednju školu za dizajn "Bogdan Šuput" završila je u Novom Sadu, na odsjeku Dizajn tekstila. Osnovni studij slikarstva završila je na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Saše Filipovića, 2011. godine, a master studij 2013. na istom fakultetu. U dosadašnjem slikarskom radu koristila se fotografijom kao dodatnim sredstvom u graðenju svog likovnog izraza. U početku, fotografija je služila samo kao povod, kao predložak u graðenju slike. Meðutim, vremenom, ona je postala izraz za sebe, zamijenila je rad na platnu, jer je i sama postala platno na kome intervenira bojom i grebanjem. Ove fotografije su nastale spontano, u toku igre sa slikarskim materijalom. Umjetnica je nastojala da grebanjem po površini fotografije ukloni sloj koji je smatrala suvišnim i taj dio je popunjavala uljanim pastelama u boji. Na taj način postignut je efekt brisanja ili prepravke koji bi se mogao postići nekim programom za sreðivanje fotografija. No, na ovaj način umjetnica se držala likovnijeg pristupa u radu koristeći se klasičnim likovnim sredstvima i materijalima. Tematika za koju se interesirala u početku nije imala jasnu cjelinu, birala je fotografije po kojima će intervenirati nasumično, po trenutnom sjećaju i ideji da na njoj nešto promijeni. Na nekima je željela nešto istaknuti ili sakriti, na drugima je pokušavala dočarati neku apsurdnu ili nerealnu situaciju. Nastavljajući dalje da se bavi ovom tehnikom, nastojala je formirati neku tematsku seriju, pa se počela baviti drvećem, grančicama, krošnjama odnosno da interveniranjem na prostoru izmeðu grana i stabala. Drveće je vremenom prestalo gubiti formu istog i dobilo je prizvuk mozaične predstave. I pored toga, fotografije koje su je i ranije privlačile odnosile su se uglavnom na ženske subjekte, na dijelove njihovih tijela ili kose, koja svojom vijugavošću opet podsjeća na krivudave linije drveta i grana. Sve to zajedno uokvirilo je jednu cjelinu prirode i ženskosti kroz neku drugačiju prizmu.
20:00-24:00 DESYA LOVOROV: ČITALAC U PROLAZU
Desya Lovorov (1989-, svjetovno ime nepoznato) je subotički multimedijalni umjetnik (barem sebe takvim smatra), po struci bibliotekar, neodlučan i razapet izmeðu pisanja poezije, dada-kolažiranja i vlastitog benda Desya Lovorov Orkestra. Pored svega toga, u posljednje vrijeme biva glavni i najneodgovorniji urednik nekog fanzina ikad, pod nazivom "Librarion", s kojim namjerava napraviti čudo. Živi i stvara u Subotici, a po potrebi i u drugim univerzumima.
PROGRAM U SUBOTICI (OMLADINSKI KLUB SKLADIŠTE), 22.11.
20:00 FILMOVI
KULT MANCE (režija: Velimir Rodić)
Ovaj kratki dokumentarni film nastao je kao studentska vježba, a govori o zagrebačkom kantautoru i likovnom umjetniku Manceu. Kombinacijom svirke u studiju, razgovora s Manceovim prijateljima i animiranim dijelovima ovaj film, nastao u vremenu prije nego je Mance postao poznat, odlično oslikava pomaknut svijet glazbenika koji će uskoro postati prepoznat kao jedan od najoriginalnijih i najznačajnijih hrvatskih kantautora svih vremena.
PONIKVE 2001 (režija: Tomislav Fiket)
Zagrebački partneri na projektu Subotica Express Udruženje za razvoj kulture "URK" i klub Močvara svoje djelovanje su započeli 1995. godine organizacijom besplatnog eko-kulturnog festivala Ponikve, koji se održavao do 2002. godine. U to vrijeme, neposredno nakon završetka rata, nije bilo skoro nikakvih sadržaja za mlade i festival Ponikve, na kojem su nastupali nepoznati, čudni i jako zanimljivi bendovi, bio je jedan od najposjećenijih i najznačajnijih dogaðaja u Zagrebu tog vremena. 2001. godine URK je naručio izradu kratkog dokumentarnog filma o izdanju Ponikvi te godine, tako da je film nostalgično prisjećanje kako je to nekad bilo u povojima razvoja nezavisne kulture u Hrvatskoj.
21:00 ASJA BAKIć: MALA čITAONICA POEZIJE
Asja Bakić je roðena 1982. godine u Tuzli gdje je završila studij bosanskog jezika i književnosti. Njezina je zbirka pjesama "Može i kaktus, samo neka bode" (Aora, 2009.), ušla u najuži izbor za Kiklopa u kategoriji najbolji prvijenac godine. Autorica je bloga "U carstvu melanholije". Ureðuje i piše Muf, sajt koji se bavi feminističkim čitanjem popularne kulture. Bavi se književnim prevoðenjem. Trenutno radi na knjizi priča.
21:30 ŠUMSKI
Underground bend Šumski osnovan je 1991. godine i od tada uporno krivudaju svojim Šumskim putevima ne obazirući se previše na glazbene trendove. U ranoj fazi benda prevladava minimalistički eksperimentalni zvuk u kojem su naivno razbacani etno motivi, dadaistički kolaži, ugoðaj kraut rocka i muzike iz animiranih filmova uz čest sloj buke, dok u kasnijoj fazi bend ima staloženiji i zreliji zvuk blizak pop i new wave senzibilitetu, ali uz razne egzotične intervencije koje Šumski uspješno udaljavaju od glavnih tokova. Osim u Hrvatskoj, Šumski su svirali i u Sloveniji, Maðarskoj, Bosni i Hercegovini, Nizozemskoj, češkoj, Belgiji, Makedoniji, Jugoslaviji, Bugarskoj, Švicarskoj, Danskoj i Njemačkoj. Snimili su 4 albuma (1993: Lov na vile, 1995: Safari, 2000: Baba spava i 2003: Ronioci), a koncertom u Subotici započinju novu fazu benda nakon višegodišnje pauze.
22:45 BRUJAČI
Noise rock trio Brujači postoji od 1991. godine. U preko 20 godina promijenili su nekoliko postava da bi se sad skrasili u triu kojeg čine Mario Barišin (Trobecove krušne peći, ex Haustor, Cul de Sac), Viktor Krasnić (Šumski, Dosh Lee) i Franjo Glušac (ex Peach Pit, Franz Kafka Ensemble, Cul de Sac). Svoj izričaj vole nazivati Hard Discom, jer svoj valjajući hard (noise) rock vole obogaćivati plesnim ritmovima. Zadnju postavu Brujača posebnom čine česte suradnje s eminentnim hrvatskim vokalima, tako da su na posljednja četiri singla objavljena za MENArt svoje glasove pjesmama Brujača dali Darko Rundek (Valcer), Ivanka Mazurkijević (Doručak na travi), Davor Gobac (Ne, ne, ne, ne, ne, ne) i Goran Navojec (Obješenjak). Dosad su osim u Hrvatskoj takoðer svirali i u Sloveniji te Bugarskoj gdje su 2009. nastupali na prvoj ediciji Alarma Punk Jazz festivala uz mnoga druga imena.
20:00-24:00 MIRON MILIć: IZLOŽBA
Akademski slikar, grafičar, ilustrator i ulični umjetnik Miron Milić jedno je od važnijih imena na hrvatskoj umjetničkoj sceni koji je na stalnom istraživačkom pohodu na skrivene svjetove koji se nalaze ispod površinskih slojeva kako ljudi tako i životinja. Njegovi su crteži izrazito realni, a njegova sposobnost animiranja prikazanog je ponekad nevjerojatna i graniči s apstraktnim, pa s Mironovim crtežima uvijek imate osjećaj da ste u prisustvu živućih entiteta koji promatraju vas koliko i vi njih. Dobar dio njegovog rada okrenut je i prema uličnoj umjetnosti. Oslikao je brojne gradske fasade i jedan je od poznatijih, ali i omiljenijih uličnih umjetnika. Zahvaljujući talentiranim umjetnicima poput Mirona koji su krenuli u estetsko obogaćivanje dosadnih i zapuštenih gradskih fasada, Zagreb odlično kotira na mapi svjetske street art scene. Mironovi radovi osim što provlače tematiku ironije, humora, imaju i upečatljivu crtu društvenog angažmana. Tematika kojom se bavi nije izrazito galerijskog sadržaja, već pokušava prijeći granicu institucionalizirane umjetnosti i osobnog univerzalnog izričaja koji korespondira s većim brojem publike
