Koliko su točne filmske interpretacije morskih pasa

Morski psi ne vrebaju ljude i ne love ih kao u “Raljama”

24.07.2023.
u 18:56

National Geographic Wild u seriji dokumentaraca Sharkfest otkriva sve istine i zablude o morskim psima, a mi smo razgovarali s jednim od protagonista dr. Mikeom Heithausom

Na kanalu National Geographic Wild u seriji dokumentarnih emisija pod zajedničkim imenom “Sharkfest”, koje se prikazuju ovog mjeseca, moći ćete saznati sve što treba znati o morskim psima. I to iz prve ruke, od najvećih stručnjaka za te u popularnoj kulturi opasne grabežljivce. S jednim od njih, dr. Mikeom Heithausom, razgovarali smo o tome koliko su realni horor-filmovi o morskim psima i koliko su te životinje doista opasne za čovjeka. Inače je dr. Heithaus vodeći stručnjak u tom području, izvršni dekan Fakulteta umjetnosti, znanosti i obrazovanja (CASE) te profesor na odsjeku znanosti Međunarodnog fakulteta na Floridi (FIU).

Jato riba
– Postoji oko 500 vrsta morskih pasa i velika većina uopće nije opasna za čovjeka. Štoviše, jako velik broj jako se boji ljudi jer smo veći od njih. Ako plivate u blizini jata riba kojima se oni hrane, mogu zamijeniti vašu nogu ili ruku za ribu pa vas ugristi. Na to se odnosi većina “napada” koje vidimo. Nije da vas tako ne mogu teže ozlijediti ili da je bezbolno, no vrlo vjerojatno ne radi se o nečemu što je prijetnja za život. Ima vrsta poput velike bijele psine, tigrastih morskih pasa ili kitopsina, koje jesu opasne. Ako ih vidite, trebali biste izaći iz vode. No, opet, ako oni vide vas, vrlo je vjerojatno da će vas ignorirati – počeo je priču o morskim psima naš sugovornik.


Istaknuo je da je uglavnom opasnije uopće voziti se do plaže ili plivati u jakoj struji od samih morskih pasa. – Ima mjesta za koja ne znamo da su u njima veće koncentracije opasnijih morskih pasa. Ono na što možete obratiti pozornost jest da, ako vidite jato riba, ne biste tamo trebali plivati kao što ne biste trebali plivati u blizini ljudi koji love veće morske životinje, zatim uznemirenost u vodi... No više je toga čega se morski pas boji kod nas nego što se mi trebamo bojati kad je riječ o njemu – kaže dr. Heithaus. Zbog čega se onda u popularnoj kulturi morski pas nameće kao nešto zaista opasno?


– Bila bi to kombinacija svega. Ako i imamo 500 vrsta morskih pasa, oni doista ne spadaju u vrh predatora u prirodi. Suprotno, oni su zapravo na jelovniku većih morskih pasa poput kitopsine, velike bijele psine,  tigrastih morskih pasa i mlatovki. No ne postoji stvarni vladar podmorja među grabežljivcima, a da postoji, bio bi to megalodon. On je bio dug 40 stopa, imao je zube poput velike bijele psine, a bio je građen poput kitopsine, jeo je kitove! A danas su velike bijele psine na jelovniku kitova ubojica pa se tako trenutačno istražuje koji je najveći grabežljivac u morima. Ono što je osmislio Steven Spielberg doista jest nešto što izgleda zastrašujuće, ali u tim filmovima vidite kako morski psi vrebaju ljude i love ih, a to nije ono što se u stvarnosti događa. Kada morski pas ugrize čovjeka, to je jednostavno rezultat toga što ste na pogrešnome mjestu u pogrešno vrijeme, odnosno najčešće toga da vas je zamijenio za ribu – govori.


Sigurno Sredozemlje
Kako i u Jadranu ima morskih pasa, zanimalo nas je ima li opasnih te postoji li mogućnost da neka velika bijela psina ili slična vrsta zaluta do nas. – Jedna od opasnih vrsta je velika bijela psina, no one su izuzetno rijetke u Sredozemlju, iako ih ima. Nećete se u Sredozemlju tako lako naći u društvu morskih pasa, ima ih, pogotovo opasnijih vrsta, no daleko manje nego ovdje na Floridi, gdje sam sada. Na otvorenome moru ima većih vrsta, poput makoa, koji pokazuju interes za ljude, ali jako će rijetko biti prijetnja. Ne bih se brinuo zbog morskih pasa u Sredozemlju. Često životinje nađemo na mjestima na kojima to ne bismo očekivali pa ne možemo reći da je nemoguće, ali opet, ne bih se brinuo da ću, dok plivam, naići na nešto opasno. Statistički gledajući, čak i ovdje na Floridi puno je veći rizik od utapanja nego od morskih pasa. I udar munje veći je rizik, a riječ je o području koje je, relativno gledano, poprilično napučeno morskim psima, ponovio je. Postoje neke mjere opreza koje treba poštovati.

– Na Floridi morskih pasa ima stalno pa, ako čekate da uđete u vodu kada ih nema, vjerojatno nećete ni ući. Primijeti li se morski pas bik ili tigrasti, službe za spašavanje pobrinut će se da svi izađu iz vode jer se radi o vrstama koje mogu biti opasne. Morski psi su ovdje, ali ne smetaju ljudima. No ne treba plivati sam daleko od obale, biti u blizini ribolovaca ili jata riba jer se tamo mogu dogoditi pogreške – kazao nam je dr. Heithaus, kojega smo pitali i za osobna iskustva s morskim psima koje istražuje.

– Iskreno, najopasnije situacije u kojima sam sudjelovao bile su vezane za olujna nevremena, a ne za morske pse. Godinama sam se bavio tigrastim morskim psima i sličnim vrstama ostajući na brodu i koristeći različitu opremu poput odašiljača i tragača. Ali dok sam snimao emisije koje možete vidjeti, imao sam priliku biti i u vodi s nekima od tih životinja. Vrlo je zanimljivo gledati njihovo ponašanje dok ste na njihovu terenu. Oni se jednostavno i dalje ponašaju uobičajeno, vrlo su smireni i u pravilu se dosađuju te ne pokazuju agresiju prema vama. Čak sam jednom vidio da je tigrasti morski pas krenuo prema kornjači, koja mu je inače omiljeni obrok, no učinila mu se prevelikom pa  je odustao jer mu se vjerojatno nije dalo trošiti energiju. Inače, kada im se učini da im je ulov teže dostižan, odu dalje i traže nešto drugo. Imali smo za jednu emisiju pripremljene i ploče od jestive želatine kako bismo uhvatili otisak zubala tigrastog ili morskog psa bika i to je bilo najopasnije što smo radili. Ti su psi naprosto već bili navikli na ljude i nisu se previše oko svega uzbuđivali iako su nam bili nadohvat ruke, govori. Potvrdio je da je čovjek zapravo opasniji za morskog psa nego obrnuto. Nažalost, čak do razine istrebljenja nekih populacija. Ako i imamo 500 vrsta morskih pasa, oni doista ne spadaju u vrh predatora u prirodi.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije