Bio je 5. kolovoza 1962. u 04:25 sati kada je policijski narednik u Los Angelesu primio poziv psihijatra Ralpha Greensona. Vijest je bila duboko uznemirujuća. Upravo je čuo da je u svojoj sobi pronađena mrtva Marilyn Monroe. Imala je samo 36 godina i status filmske dive, a njezino tijelo pronađeno je gotovo potpuno golo, s glavom okrenutom prema dolje i telefonskom slušalicom u jednoj ruci.
Obdukcija je pokazala da je njezin organizam sadržavao količine nembutala i sedativa kloralhidrata dovoljne da usmrte deset ljudi. Kao uzrok smrti navedeno je trovanje tabletama za spavanje, kao rezultat “vjerojatnog samoubojstva”. No, vrlo mutne okolnosti njezine smrti i događaja koji su uslijedili nakon što je tijelo pronađeno, iznjedrile su mnoge teorije, među njima i nasilnu smrt.
Naime, istraga je utvrdila da je posljednja osoba koju je Marilyn zvala bio nitko drugi nego američki predsjednik John F. Kennedy, kojemu je samo tri mjeseca ranije otpjevala “Sretan rođendan, gospodine predsjedniče”. No, svršetak njezina zemaljskog putovanja zasigurno nije bio kraj, već početak mita o Marilyn Monroe koja i više od pola stoljeća nakon smrti uživa status globalne pop-ikone, heroine seksualne revolucije, najpoznatije plavuše na svijetu pa i najveće zavodnice svih vremena.
Pravim imenom Norma Jean Baker rođena je 1. lipnja 1926. u Los Angelesu, u bolničkom odjelu namijenjenom sirotinji. Njezina mentalno nestabilna 24-godišnja majka Gladys Pearl iza sebe već je imala dva propala braka: u prvom je dobila dvoje djece koju je njezin bivši muž oteo nakon razvoda, a drugi je potrajao tek osam mjeseci, pa identitet oca Marilyn Monroe nikada nije sa sigurnošću utvrđen. Kako je majka nije mogla uzdržavati, prepustila je njezin odgoj zamjenskim roditeljima koje joj je dodijelila država, obitelji Bolender, s kojima je živjela do svoje sedme godine.
Naime, do tog vremena njezina je majka uspjela dovoljno zaraditi da kupi kuću za sebe i svoju kćer, no samo nekoliko mjeseci nakon useljenja pretrpjela je živčani slom. Bilo je to teško vrijeme za Normu Jean, a godinama poslije i sama je priznala kako joj je jedna od najranijih uspomena pokušaj majke, koja je bolovala od paranoične shizofrenije, da je uguši jastukom u krevetu. U jednom kasnijem intervjuu, Marilyn je rekla kako ju je iskoristio i pedofil koji je živio u njezinoj zgradi kada je imala osam godina. Odnos s majkom nije održavala nakon što je postala slavna, a ona je sama izjavila: “Ja ne poznajem Marilyn Monroe..
Ubrzo nakon majčina sloma, Normin se ujak objesio, a ruku na sebe u stanju depresije podigao je i njezin pradjed, pa je skrbništvo nad malom Normom Jean opet preuzela država. Kasnije će starateljstvo nad djevojčicom preuzeti najbolja prijateljica njezine majke, Grace McKee, prva osoba koja će malenoj Normi reći da će jednoga dana postati filmskom zvijezdom. Posjećivale su kino predstave, gdje su rođene prve Normine fascinacije filmom i filmskim zvijezdama. A kako je njezina starateljica obožavala slavnu glumicu Jean Harlow, prvu platinastu plavušu Hollywooda, i dopuštala je Normi igranje šminkom i kovrčanje kose kod frizerke. No, idila je potrajala tek dvije godine, sve do udaje Grace McKee, kada je Norma u dobi od devet godina poslana u dom za siročad u Los Angelesu, pa u cijeli niz skrbničkih domova, njih čak jedanaest.
Tijekom tog razdoblja mnoge obitelji željele su je posvojiti, no njezina majka odlučno je odbijala potpisati papire za dopuštenje. Nakon dvije godine Norma se ipak vratila u dom Grace McKee, no tu se nije dugo zadržala jer ju je njezin suprug više puta pokušao seksualno napastovati. Grace ju je stoga poslala k svojoj rođakinji, no ondje ju je uznemiravao njezin sin.
Upravo u tom periodu, kada je imala dvanaest godina, na vrlo brutalan način i sama je postala svjesna svog izgleda koji je poprimao sve ženstveniju formu, pa je poželjela istaknuti to pred svim dječacima koji su joj se ranijih godina rugali zbog dječačkog izgleda. U dobi od 15 godina izabrana je za školsku “seksi djevojku“ i u to vrijeme je počela hodati s pet godina starijim mladićem iz susjedstva Jamesom Doughertyjem. Njezina starateljica Grace predložila je mladićevoj majci da se par vjenča, što se i dogodilo kada je navršila 16 godina. Bilo je to tijekom Drugog svjetskog rata, pa je James ubrzo pozvan otploviti na Pacifik, dok je ona radila u tvornici automatskih zrakoplova i municije istodobno sanjajući o svijetu filma.
U to vrijeme kapetan Ronald Reagan, budući američki predsjednik, poslao je fotografa Davida Conovera u tvornicu u kojoj je radila sa zadatkom snimanja fotografija na kojima se trebalo vidjeti kako mlade žene doprinose u ratnim naporima. Conover je napravio seriju Norminih fotografija, a kasnije joj i predložio da se prijavi u agenciju za modele i tako otkrio zvijezdu.
Bila je to prva stepenica na putu transformacije iz Norme Jean u Marilyn Monroe, a promjenu imena sugerirao joj je lovac na talente Ben Lyon, kada joj je bilo 20 godina, pa je istodobno uputio na audiciju u 20th Century Fox. Na putu prema vrhu pomoglo joj je i fotografiranje za Playboy, a uspješni i moćni muškarci počinju se otimati za njezinu pozornost.
Prvi u nizu bio je glasoviti igrač bejzbola Joe DiMaggio, za kojeg se udala, ali bračna sreća nije potrajala. Nakon samo 274 dana braka, zatražila je razvod zbog “mentalnog zlostavljanja”. Tijekom tog braka imala je aferu s Marlonom Brandom, no ubrzo se udala za pisca Arthura Millera zbog kojeg je i prešla na judaizam. Pokušaj da postanu roditelji završio je pobačajem, a ovaj je brak nakon pet godina završio razvodom, kao i prethodna dva.
Nesretna u ljubavi, pronicava i gladna znanja, sve je karte bacila na karijeru i na obrazovanje. Bacila se na iščitavanje Turgenjevljevih i Tolstojevih djela kako bi upoznajući se s njima dublje proniknula u svijet vlastitih sentimenata i razvila svoje glumačke vještine. Gutala je knjige, od Marcela Prousta preko Thomasa Wolfea pa do čitave plejade ruskih klasičnih pisaca, a njen žar za pisanom riječi nije se gasio. Posebno ju je oduševilo djelo Braća Karamazovi Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Usprkos imidžu koji je izgradila, nema sumnje da je Norma Jean Baker bila puno inteligentnija od svog diljem svijeta prepoznatljivog alter ega, kao i da je iznimno cijenila učenje.
Tako je, na primjer, 1952. slušala predavanja na sveučilištu UCLA u Kaliforniji, iz područja povijesti i književnosti. Bila je spremna na sve kako bi je jednog dana doživjeli kao ozbiljnu glumicu. Ali nije joj bilo suđeno. Na putu k ostvarenju svojih snova ispriječio joj se njezin najljući neprijatelj – njezina vlastita psiha. Bojažljiva, beskrajno nesigurna i sklona anksioznosti, boreći se s nesanicom, Marilyn nikako nije uspijevala pronaći samopouzdanje nužno ne samo za napredak svoje karijere već i sebe kao osobe. I tako su u njezin život ušli barbiturati. Nešto kasnije, i obojica braće Kennedy.
“Dizajniraj mi haljinu kakvu bi samo Marilyn Monroe mogla nositi.” Ovim riječima obratila se modnom dizajneru Jeanu Louisu nakon što mu je povjerila dizajniranje haljine u kojoj će se pojaviti 19. svibnja 1962. u Madison Square Gardenu u New Yorku, na proslavi rođendana tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Johna F. Kennedyja. Na pozornici se pojavila sa zakašnjenjem, u sada već kultnoj haljini boje kože, s našivenim kristalima, koja je bila toliko uska da su je doslovno morali prišiti na nju. Ispod haljine, naravno, nije nosila ništa. Svih 15 tisuća ljudi u publici zanijemjelo je kada su je ugledali, a onda se dvoranom prolomio tako frenetičan vrisak da se jedva moglo čuti njezin hrapav, nikad seksepilniji glas koji je pjevao: “Happy birthday, Mr. President”.
Predsjednik Kennedy sjedio je točno ispred nje, oko 15 metara dalje, a između njih nalazio se orkestar koji televizijska publika nikada nije vidjela. Nakon predstave odgovorio joj je, pred svima, kako se sada može povući iz politike nakon što mu je poželjela sretan rođendan na tako “sladak i tako cjelovit način”.
Nitko se te večeri nije usudio to izgovoriti, no bio je to trač o kojem su svi potajno šuškali – Marilyn Monroe i John F. Kennedy bili su ljubavnici. Sve je počelo krajem veljače te iste godine kada je glumac Peter Lawford, suprug Pat Kennedy, JFK-ove sestre, odlučio organizirati zabavu u čast američkog predsjednika, inače velikog zaljubljenika u svijet filma – bolje rečeno, u lijepe glumice koje su činile njegov sastavni dio i nerijetko mu pravile društvo među plahtama – te onamo pozvati Marilyn Monroe. Zabava se trebala održati u New Yorku, na imanju gospođe Fifi Fell, udovice bogatog industrijalca. Kada je stigla, žamor je istog trena utihnuo i sve oči bile su uprte u nju, pa i oči Johna F. Kennedyja.
Premda se te večeri nije dogodilo ništa neprimjereno, predložio joj je da mu se pridruži u Palm Springsu 24. ožujka. Pristala je doći, a nakon njihova susreta za nju više ništa nije moglo biti isto. Bio je to početak njihove seksualne afere te istovremeno i njezin kraj. Usprkos brojnim tračevima koji se šire sve do današnjeg dana, američki predsjednik i čuvena hollywoodska zvijezda krevet su dijelili samo jednom. Marilyn Monroe nikada nitko kasnije nije vidio u društvu Johna F. Kennedyja – s izuzetkom kratkog, i vrlo javnog susreta na pozornici, na već spomenutoj rođendanskoj proslavi u Madison Square Gardenu. Niti je itko više spominjao njihovu aferu – sve do njezine smrti.
Marilyn je pokopana u kripti na groblju Westwood Village u Los Angelesu. Sprovod kojemu je bilo trideset jedna osoba, a koji je policija štitila od novinara, organizirao je njezin drugi suprug Joe DiMaggio. Pokopana je u najdražoj zelenoj haljini koju je dizajnirao Emilio Pucci, našminkao ju je njezin dugogodišnji osobni vizažist, a ispraćena je uz taktove pjesme Over the Rainbow. Joe DiMaggio pobrinuo se da idućih 20 godina na njezinu grobu bude buket svježih ruža.
“Ja sam dobra, ali nisam anđeo. Griješim, ali nisam đavao. Ja sam samo mala djevojka u velikom svijetu koja traži nekoga koga će voljeti”, poznata je izjava i dio naslijeđa koji je iza sebe ostavila Marilyn Monroe, koja svjedoči o njezinoj nikada utaženoj gladi za ljubavi.
Nemojte biti smješni. Kakva najveća zavodnica? Djevojka je bila proizvod medija i kapital propagande. Na žalost i žrtva tog istog miljea.