Da je zdrava prehrana trend među poznatim osobama, nije nikakva novost, ali rijetko ćete čuti da se netko “preobratio” za vrijeme studija. Obično su to godine u kojima su vam druge stvari na pameti, mladi ste i pucate od zdravlja, a ono malo slobodnog vremena što imate uglavnom trošite na zabavu i putovanja. O zdravoj hrani razmišljat ćete kasnije, ima još vremena. Stomatologinja i dizajnerica interijera Vanja Horvat upravo je tijekom studija osvijestila koliko je važno hraniti se zdravo i uravnoteženo. Susret s brojnim bolestima i poremećajima na različitim odjelima fakulteta bio je “wake up call” za ovu danas vrlo zaposlenu i uspješnu poslovnu ženu, koja već godinama ozbiljno promišlja o svakom zalogaju koji unese u sebe. Tako je odgajala i svoju djecu, a čak i njezini ljubimci - ženka francuskog buldoga i sipatični mješanac iz azila Dumovec od kojih se ne odvaja niti tijekom radnog vremena - imaju poseban režim prehrane u kojem uživaju.
Vanjina jutarnja rutina nešto je čega će se odreći samo u iznimnim slučajevima, kad nema drugog izbora. Dan započinje s hladno prešanim sokom od celera nakon kojeg napravi smoothie od divljih borovnica i aronije u koji dodaje bananu, spirulinu, protein od konoplje, ječmenu travu i cimet. U smoothie prema raspoloženju ubaci i naranču ili neko drugo voće.
- To je snažan detox organizma. Divlja borovnica jedna je od najzdravijih namirnica na svijetu. Kako namirnice nabavljam isključivo u sezoni, svakoga ljeta spremim u zamrzivač oko 20 kilograma divljih borovnica i 10 kilograma aronije, to mi je godišnja zaliha - objašnjava Vanja, koja nakon ovog nutritivno besprijekornog početka dana, obavezno posjeti zagrebački Hipodrom gdje se svakodnevno rekreira, ali i druži s konjima.
Tek nakon toga počinje njezin radni dan koji je opet, na svim razinama vezan uz zdravlje i zdravu prehranu. S prijateljicom i poslovnom partnericom Eminom Šokotom prije desetak godina pokrenula je proizvodnju Zeotexa - prirodnog praha koji se dobiva iz zeolita, tzv. pametnog minerala 21. stoljeća, koji najučinkovitije oslobađa organizam štetnih tvari i otrova. Zeotex prah koriste i poljoprivrednici u svrhu pročišćavanja tla, daje se kravama kako bi proizvodile kvalitetnije mlijeko, a koristi se i u brojne druge svrhe, među ostalim i u stomatologiji, pa je Vanja još tijekom studija prvi put čula za zeolit. Danas je on jedan od ključnih dijelova njezina života, od njega živi jer joj je posao, ali isto tako vjeruje da upravo zahvaljujući zeolitu uspijeva izbjeći liječnike, biti zdrava i u formi i puna energije za životne izazove. Drago joj je da sve više ljudi uviđa važnost pročišćavanja organizma od nagomilanih toksina.
- Svakodnevno unosimo tisuće otrovnih tvari u organizam i on zapravo troši ogromne količine energije samo da bi se borio s tim otrovima. Zato ima sve više umornih, nezadovoljnih, anksioznih ljudi... U Hrvatskoj svaka četvrta osoba boluje od karcinoma, svaka treća ima alergiju na određene namirnice, a svaka druga neko kožno oboljenje. Otrove ne vidimo golim okom pa ih počesto nismo ni svjesni. Svaka će majka svom djetetu ponuditi jabuku jer ona spada u najzdravije voće na planetu, ali jabuka koju danas proizvodimo puna je otrova. Proizvođači stabla jabuke špricaju 19 puta prije nego ona iziđe na tržište. Rajčica se šprica 17 puta. Zelena salata je akumulator toksina... Koliko god ona bila nutritivno bogata i puna vitamina i minerala, količina otrova koju akumulira u sebe tijekom proizvodnje veća je od količine korisnih nutritivnih elemenata. Ove podatke ne bacam s nekog internetskog portala nego su to statistički podaci Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku s kojim redovito surađujemo na brojnim istraživanjima. Zašto je toliko puno ljudi, osobito djece, alergično na jagode i rajčicu? U njima je nagomilana ogromna količina otrova jer jagode se tretiraju više od 20 puta tijekom proizvodnje. Čišćenje namirnica je primarno, a pranje u običnoj vodi nije dovoljno da bismo sačuvali zdravlje - objašnjava Vanja Horvat koja je u suradnji s već spomenutim fakultetom nedavno završila veliko istraživanje uzoraka svih vrsta riže dostupnih na našem tržištu, uključujući onu iz bio i organske proizvodnje.
- Pojedem ja ponekad i ono što ne smijem, na primjer, luda sam za gumenim bombonima pa ih izbjegavam u širokom luku, teško mogu odoljeti da ne uzmem barem tri bombona. Općenito jako volim slatko pa sam toj svojoj slabosti doskočila na način da sama pripremam slastice, pritom koristim isključivo palmin ili brezin šećer zbog čega su mi komercijalni kolači odavno postali preslatki. Kad se daleko od kuće zaželim slatkoga, potrudim se pojesti nekoliko datulja u kombinaciji sa bademima ili lješnjacima - kaže Vanja.
A kako jedna poslovna žena, koja stalno putuje i jede po restoranima, uspijeva izbjeći sve ovo o čemu smo razgovarali? - Ne možete živjeti pod staklenim zvonom, ali zato u restoranu neću nikad naručiti salatu jer sam sigurna da je uopće ne peru. Najčešće naručujem špagete aglio i oglio, pitam imaju li određenu tjesteninu. Trudim se ne biti naporan gost, ali nekih se principa ne namjeravam odreći - otkriva Vanja Mamić.
VIDEO: Sarah Ferguson posjetila Vukovar i naučila još jednu hrvatsku riječ
