Koliko je inženjerstvo i građevinarstvo napredovalo svjedočimo i sami gledajući kako se podiže Pelješki most. Teško je, zapravo, vjerovati da je nešto takvo danas moguće, pogotovo u tako kratkom roku koji uključuje i logistički poduhvat dopreme dijelova konstrukcije i opreme potrebne za njegovo spajanje gotovo pa s drugog kraja svijeta. Međutim, plod je to stoljetnog naukovanja u građevini koja nije intelektualno vlasništvo jedne nacije ili grupe naroda, već doista čovječanstva jer u interesu je svih izgradnja velikih projekata koji spajaju ponekad i cijele kontinente, fizički ili na način da su na korist cijeloj jednoj takvoj velikoj zajednici. Upravo o tome govori Drevno inženjerstvo, nova dokumentarna serija na kanalu Viasat History. Ta će nas serije provesti kroz tajne gradnji egipatskih piramida, različitih hramova o kojima ni danas ne znamo baš sve, pa i spektakularnih brodova na koje već samo pogled praktično oduzima dah.
Već se iz ovih riječi može zaključiti kako se radi upravo o svjetskim čudima od kojih su mnoga, poput piramida, nastala prije više tisuća godina, pa je razvidno da su današnje megakonstrukcije doista plod znanja sakupljanog milenijima. Ova desetodijelna serija počinje 5. srpnja u 21 sat a u njezinoj prvoj epizodi pod imenom Ceste koje su mijenjale svijet govori se o prijevozu. Odnosno o cestama, mostovima i drugim konstrukcijama koje se razvijaju još od ranih dana Rimskog carstva a čija je evolucija pogonjena izumom nečega što danas podrazumijevamo, što uzimamo zdravim za gotovim, a to je, dakako, kotač. Posebna je važnost te prve epizode činjenica da je u njoj zastupljena i Hrvatska kao i njezin zapadni susjed, Slovenija, i to s dvama otkrićima koja nas još jednom svrstavaju na kartu područja od osobite povijesne važnosti. Moguće je da među vama ima dosta onih koji nisu upoznati s jednom vrlo intrigantnom činjenicom, a to je gdje je pronađen najstariji otkriveni kotač. U Sloveniji! Serija upravo ljubljanski drveni kotač otkriven 2002. godine u Staroj gmajni pored Vrhnike.
Pronađen je, zajedno s dva drvena čamca, u drenažnom jarku, nažalost zbog produbljivanja jarka i ponešto oštećen. No, to proširenje dovelo je i do otkrića osovine pa se tako doista radi o najstarijem kotaču s osovinom do sada pronađenom u svijetu. Pretpostavlja se kako je taj kotač pripadao kolicima na dva kotača. Sastavljen je od dvije jasenove ploče spajane hrastovim klinovima dok je u sredini pravokutni otvor što dovodi do zaključka kako se taj kotač vrtio zajedno s osovinom. Dokaz je to da su se na ovim prostorima ljudi vozili, recimo to tako, i malo prije drugih. Danas je kotač nakon restauracije u Mainzu izložen u Mestnom muzeju u Ljubljani. Na jednom otkriću iz Hrvatske u seriji je pokazano kako su se ljudi ovim drumovima vozili osim jako rano i vrlo luksuzno. Kod Vinkovaca je pronađena kočija iz rimskog doba za koju će se u seriji ustvrditi kako je jedinstvena u svijetu a također je i zoran prikaz važnosti prijelaza s punog kotača na onaj sa žbicom.
Ta kočija koja je pronađena u grobnoj komori zajedno s ostacima dvaju konja koji su je vukli pokazuje kolika je razlika nastupila ovom promjenom. Vožnja je mogla biti udobnijom, bržom. K tome, taj je grobni zemljani humak smješten uz jednu od najvažnijih prometnica Rimskog Carstva koja je povezivala Apeninski polutok s Panonijom, Balkanom i Malom Azijom. Također je očito kako se radilo o iznimno bogatoj obitelji visokog statusa ondašnje Cibalae. Nalaz potječe iz 3. st. poslije Krista. U seriji se prema kočiji tog doba odnose kao prema ikoni koja je definirala Rimsko Carstvo. Ovako sačuvanih malo je ili praktično nimalo. Riječ je prekrasnom primjeru inženjerstva tog doba, kaže se, kada je ovaj dio Hrvatske bi dijelom pokrajine Panonije. Pronađenom kočijom baca se dodatno svjetlo na rimsku vještinu stvaranja vozila. Kočija je i statusni simbol jer se već njezinom konstrukcijom uzdižete iznad ostalog stanovništva, a biti s njom pokopan dokaz je visokog statusa. Podsjeća se kako su kočije u Rimu bile i alat atrakcije, njima se utrkivalo, najpoznatije mjesto za to bio je, naravno, Circus Maximus gdje su se okupljale nepregledne mase kako bi pratile opasne utrke.
Ova pronađena u Vinkovcima bila je zasigurno statusnim simbolom, uz nju su pronađena ukopna mjesta i s ljudskim ostacima u kojima je, međutim, malo toga pronađeno jer pljačkaši su u ove 2.000 godina obavili svoj neslavan posao. Treba također reći i kako su ta za ono vrijeme revolucionarna dostignuća ostvarena s doista tek bazičnim alatima. Od tih alata stigli smo do danas, tehnološki najnaprednijeg doba u povijesti. Najutjecajnija i najšokantnija postignuća dolaze iz drevnih civilizacija, primjerice onih u Mezopotamiji, Egiptu, Grčkoj i Rimu. Kako se kaže u najavi serije, danas možemo otkriti tajne prvih inženjera, dekodirati misterije koje su ostavili iza sebe te pokazati kako su njihova postignuća položila temelje našem suvremenom načinu života. Prvi su inženjeri stvarali prave inženjerske bisere. Osmišljavali su svjetska čuda, od divovskih piramida, preko čudesnih hramova i moćnih utvrda, pa sve do jednostavnog kotača, koji i danas smatramo jednim od najvećih izuma svih vremena.
Svaka epizoda ove poučne dokumentarne serije donosi najnovije dokaze i nudi svježe informacije o inženjerskim pothvatima. Znanstvenici i inženjeri odvode vas na putovanje tijekom kojeg ćete podrobno upoznati nastanak i način rada tih iznimnih mehanizama i struktura koji su bili toliko ispred svoga vremena. Pomoću detaljnih arhivskih materijala i računalne grafike kojom su ilustrirane metodologija i tehnike korištene pri njihovom nastanku, emisija otkriva kako su postignuća ostvarena i na koji su način funkcionirala. Treba nakon ovih službenih riječi o seriji reći kako ona obiluje atraktivnim kadrovima nekih od najspektakularnijih građevina u svijetu, ali i promašaja koji su se u povijesti događali a na kojima smo učili kako bismo danas s gotovo nevjerojatnom lakoćom gradili takve bisere arhitekture i građevinarstva kakav je upravo Pelješki most. Intrigantno je pomisliti kako su upravo ovdje pronađeni takvi povijesti rariteti poput najstarijeg kotača i jedinstvene rimske kočije a dvije i više tisuća godina kasnije nastaje takvo djelo poput mosta koji će spojiti Hrvatsku.
