Manekenstvo je oduvijek zanimljiva i sociološki gledano intrigantna tema. Kako se sve mijenja, tako ni manekenstvo nije sasvim onako kako je bilo prije dvadesetak i tridesetak godina, pa čak ni desetak.
O toj temi razgovarali smo s bivšom manekenkom i vlasnicom poznate modne agencije Talia – Tihanom Harapin Zalepugin i s po mnogima našom najkarizmatičnijom misicom Anom Sasso koja je 1982. godine ponijela titulu Miss Jugoslavije.
– Na vaša pitanja mogu odgovoriti i kao model i kao agentica. Razdoblje koje sam osamdesetih provela u modelingu ostalo mi je u izuzetno lijepoj, korisnoj uspomeni i ne bih ga mijenjala ni za jedno drugo zanimanje. U Zagrebu su postojale dvije bitne agencije – Umah i Modra, a područje angažmana bila je cijela bivša Jugoslavija. Tekstilna je industrija cvjetala i zaista smo mnogo putovale, radile, družile se i nismo osjećale veliku konkurenciju. Honorari nisu bili samo dodatna pomoć roditeljskom budžetu, već sam si mogla dopustiti kupnju prvog polovnog auta, kao studentica priuštila sam si televizor, gramofon, šoping, a odlazak u Trst bio je vrlo često zadovoljstvo – kaže Tihana, koja je cijeli život u poslu koji jako voli.
– Lijepo lice uvijek je bilo zanimljivo, ali posljednje godine uvode demokratičnost u modelingu – tražena visina i obline ostaju isti, ali toleriraju se male nepravilnosti. Bitno je imati energiju osvajanja, tj. sigurnosti u prezentaciji. Zaboravljaju se nekadašnje koreografije, kad smo sa šalabahterima na dlanu znale izaći na pistu, i u prvi plan dolazi samostalan kratki hod u kojem gotovo u minuti model mora reći sve o tome što je na njemu. A modeling nije životni poziv, već životni trenutak – tvrdi Tihana komentiravši i trend premršavosti.
– Mislim da vlada prevelika fama oko mršavosti. Debljina je danas veći problem od mršavosti. Ljubomora? Zavist? Da, sve to prati svijet modela, moraju se znati nositi s predrasudama i dokazivati svojim ponašanjem da to baš i nije tako – ističe Harapin uz komentar da za nju Instagram nije modeling i da se nada da će klasično manekenstvo opstati. Ana Sasso ima nešto drukčije mišljenje.
– Biti misica nekad je bila velika stvar, no od devedesetih naovamo toliko je izbora ljepote da je sve nekako izgubilo na važnosti. Svjetski poznati modeli devedesetih po meni su bili uzori ljepote. Dosta je danas i modela i običnih žena premršavo, a da ne govorim o estetskim operacijama zbog kojih puno njih nalikuju jedna na drugu. Svaka žena danas može biti lijepa, ali prava ljepota žene dolazi iznutra. Uvijek držim do prirodne ljepote – kaže bivša manekenka i ističe:
– Društvene mreže donijele su neki novi val, pogledajte Kim Kardashian i njezin ogroman utjecaj na ljepši spol diljem svijeta, ona je vratila samopouzdanje ženama s oblinama i to je dobro! – iskrena je Ana, koja i danas plijeni svojom figurom. Za kraj nam je otkrila tajnu:
– Veliki sam gurman samo što je moja prehrana mediteranska s puno voća, povrća i ribe. Treba vježbati cijelu godinu, a puno ste za sebe napravili jedete li do pet obroka dnevno – zaključila je.
to nisu zene s oblinama nego zene s plastikom u guzici