Posljednja dva desetljeća, s malim prekidima, na Drugom programu Hrvatskog radija slušatelji obožavaju “Andromedu”, jedinstvenu emisiju u hrvatskom eteru s temama o svemiru, astronomiji, astrofizici i astronautici. “Andromedu” je osmislila i vodila sjajna Tanja Devčić, a s njom u eteru bili su stručni suradnici Ante Radonić i Korado Korlević.
Možete li se prisjetiti početaka? Jeste li vjerovali da će doći do kultnog statusa?
Ante: Kad je tadašnja urednica Drugog programa Hrvatskog radija Tanja Devčić došla na razgovor o novoj emisiji, znao sam da je to mudra i korisna ideja. Složili smo se o bitnim dijelovima emisije o svemiru. Bio sam uvjeren da nam je takva emisija potrebna i da će sigurno naići na veliki odaziv slušatelja. Znali smo da će emisija pridonijeti popularizaciji i edukaciji u području astronomije, istraživanja Svemira i svemirske tehnologije. Suvremeno istraživanje Svemira obuhvaća mnogobrojne grane znanosti i tehnike i zato potiče mlade da zavole fiziku, matematiku, kemiju, biologiju, informatiku, tehnologiju. To sam uvidio tijekom proteklih 46 godina koliko se javno bavim popularizacijom i edukacijom. Vjerovao sam da će emisija biti privlačna svim uzrastima. Nisam razmišljao o kultnom statusu emisije, ali bio sam uvjeren da će postati popularna i rado slušana.
Korado: “Kultni“ status je težak i obvezujući izraz, recimo da je oduvijek bila emisija koja je nudila “čuđenje” i pozivala na razmišljanje. Da ima sljedbenika koji su više od slušatelja, vidjelo se kroz njihova protestna pisma i komentare, svaki put kad Andromede nije bilo zbog nekog sportskog prijenosa. Ili dok je bila jednostavno ukinuta. Valjda je bilo i onih na HR-u koji su tada imali štucavicu ...
“Andromeda” se bavi raznim temama, između ostalog, novim spoznajama o svemiru, galaktikama, crnim rupama, Sunčevu sustavu... Vjerujem da u njoj uživaju i slušatelji koji ništa od toga ne razumiju. Na koji način se trudite pojednostavniti i popularizirati teme?
Ante: Kad nešto volite, onda se potrudite o tome lijepo govoriti. Znam da među slušateljima ima onih bez predznanja o svemiru, neki pošteno priznaju da puno tog ne razumiju, posebno kad govorimo o svjetlosnim godinama i udaljenostima, ali i oni nam kažu da nas vole slušati. S tim entuzijazmom osvajamo i slušateljstvo koje možda ni ne zna za tu emisiju i slučajno su postali “naši”. Ali uistinu je puno onih koji mnogo znaju i koji nas redovito slušaju i traže više detalja i informacija o, njima zanimljivim područjima. Neki nas i nadopunjuju svojim znanjem. Raduje nas i ponosni smo što je naša emisija mnoge potaknula da se opredijele za znanost i tehniku.
Korado: Nakon toliko godina, a i prema pitanjima koja postavljaju neki od slušatelja, nepravedno je reći da se “ne razumije”, uči se, svaki put se razumije više, neki odabiru, a neki su već odabrali i postali fizičari, astrofizičari.
“Andromeda” je dakle čuđenje, učenje, to je emisija uz koju se raste već desetljećima.
Za ovu jedinstvenu emisiju nominirani ste za Večernjakovu ružu u kategoriji Radijske emisije godine. Koliko vam to znači?
Ante: Naravno, to nas raduje. Lijepo je kad vidite da radite nešto što ljudi vole, što cijene. Puno nam znači što smo mnogim slušateljima bili poticajni. Drago nam je što imamo široko slušateljstvo, što nas slušaju zovu i iz drugih država. To nas zbilja veseli.
Korado: Naravno da me raduje, jer možda ta nominacija znači da se naše društvo polako vraća prema vremenu kad je znanje imalo neku vrijednost. Bude li netko to i honorirao nekim priznanjem, još bolje. Samo je šteta što sjedište Večernjaka nije na Markovu trgu.
Dubravka: Pa kako me ne bi radovala nominacija ove jedinstvene emisije u hrvatskom eteru, u kojoj se svakog utorka na Drugom programu HR-a, uz najljepši valcer na svijetu, putuje svemirskim prostranstvima?!
Autorica “Andromede” gospođa Tanja Devčić nas je, nažalost, zauvijek napustila u listopadu prošle godine. Po čemu ćete ju najviše pamtiti?
Ante: Tanja je jako voljela svoj poziv i znanost. Pamtit ćemo ju kao osobu koja je svoj posao radila s ljubavlju i s velikom voljom, s velikim žarom. Uvijek je željela učiti o novim spoznajama i dostignućima. Slušatelji su voljeli njezin simpatičan glas i razumijevanje, voljeli su njezinu strpljivost i uviđavnost dok su postavljali pitanja. Bila je osoba široke kulture i humanosti.
Korado: Prva misao mi je profesionalac “starog kova”, ljubav prema životinjama, ekspert za maslinovo ulje.
Dubravka: Bile smo prijateljice koje su se znale smijati do suza. Povoda je uvijek bilo. A u poslu je Tanja bila pravi profić, novinarka koja je među prvima na radiju gurala i progurala teme o zaštiti okoliša, o zdravom načinu života, o maslinama, o svemiru. A od “Andromede” nije, zajedno s Antom, Koradom i slušateljima, odustala ni kad je emisija bila maknuta s programa. Snimali su u Tehničkom muzeju, a emitirali na portalu. I publika ih je pratila. I dočekali smo povratak u eter Drugog programa HR. Jer ponekad rukovodstva prolaze, a vrijednosti ostaju.
Za “Andromedu” je nedavno jedan poznati novinar napisao da je to najljepša i najpametnija radijska emisija. Koja je, po vama, još njezina jedinstvenost?
Ante: Posebna je i po tome što pruža odgovore na mnogobrojna pitanja slušatelja, u eteru ili putem e-maila. U emisiji se uvijek komentiraju najnovije informacije i zanimljivosti, objave o znanstvenim istraživanjima i otkrićima. Trudimo se dati kvalitetne i točne informacije. Želimo biti u okvirima znanosti. A u rubrici “Naše nebo” upućujemo slušatelje da na što jednostavniji način pronađu neke nebeske objekte, gdje se nalaze određeni planeti i što se lako može vidjeti samo očima, čak i bez teleskopa.
Korado: Budimo iskreni, emisija je prvenstveno edukacijska, ima tradiciju, ima bazu vjernih slušatelja, u Istri bismo rekli da je “kokolasta”, ali prihvatiti “najpametnija” bi bilo bahato. A ako nešto nismo, bahati nismo! Hrvatski radio ima puno emisija u kojima hrvatski intelektualci prezentiraju sjajne stvari.
Dubravka: Kroz emisiju su u ovih 20 godina prošli mnogi znanstvenici koji su bili spremni odgovoriti na svako pitanje slušatelja, koji su pomogli objasniti mnoge pojave i dostignuća, od kojih smo saznavali što se događa s klimom, dokad će nas grijati Sunce, hoće li se zemaljska populacija okrenuti traženju „rezervnih položaja“, ali smo naučili i kako se peru ogledalca na velikim teleskopima. Živimo u vremenu u kojem tema za Andromedu ima i previše.
