Preko četrdeset godina, Muammar Gaddafi, poznat kao „ludi pas“, vladao je Libijom neumoljivom željeznom šakom. Njegova vladavina bila je obilježena surovim suzbijanjem disidenata, mučenjem kritičara i navodnim sudjelovanjem u nekoliko zračnih katastrofa, uključujući Lockerbie. Gaddafi je bio i mecena terorističkih skupina kao što su PLO u Palestini, IRA u Irskoj, španjolska ETA i FARC u Kolumbiji, izazvavši tako brojne međunarodne kontroverze.
Život u Libiji pod vladavinom Muammara Gaddafija bio je kompleksan i karakterizirala ga je kombinacija autoritarizma, socijalnih sigurnosti i određene ekonomske stabilnosti. U to je vrijeme Libija imala jedan od najviših životnih standarda u Africi, zahvaljujući naftnim rezervama, s besplatnim obrazovanjem i zdravstvenom zaštitom, subvencioniranim stambenim programima i pomoći pri zapošljavanju. Gaddafi je zagovarao i određeni stupanj rodne ravnopravnosti, omogućavajući ženama obrazovanje i zaposlenje. S druge strane, vodio je autoritarni režim, s malo prostora za političko disidentstvo ili slobodu medija. Politički disidenti bili su redovito ugnjetavani, a mnogi su završili u zatvoru, mučeni ili ubijeni. Njegova ekscentričnost očitovala se i u posebnom obliku tjelesne straže koju su činile isključivo žene što je bilo neočekivano za političke lidere, posebice u arapskom svijetu. Za „Amazonke“ je tvrdio da su žene prirodno odaniji i bolji borci od muškaraca i kao takve idealne za ulogu tjelesne straže. One su imale su aktivnu ulogu i u obrani libijskog vođe protiv pobunjenika, a njihova odanost ostala je neupitna sve do Gaddafijeva pada.
Kraj njegove vladavine nazirao se početkom 2011. nakon prosvjeda pobunjenika u Tripoliju što nikako nije mogao spriječiti zbog zračnih blokada i podrške koju je NATO pružao pobunjenicima. Gaddafijeva nasilna smrt u listopadu 2011. označila je kraj njegove 42-godišnje vladavine i početka novog, ali iznimno nestabilnog razdoblja u libijskoj povijesti. Frakcije koje je Gaddafi nekada držao pod kontrolom danas se bore za prevlast, dovodeći do raseljavanja stanovništva, siromaštva i duboko podijeljene vlasti. Stanje u zemlji dramatično se pogoršalo, ostavljajući Libiju u situaciji daleko nezavidnijoj nego za vrijeme Gaddafijeve vladavine. Stoga, neki se s pravom pitaju je li Gaddafi Libijcima zaista bio toliko loš vođa ili trn u oku zapadnjačkih lidera, jer Libija danas predstavlja jedan od najizazovnijih međunarodnih problema, s posljedicama koje sežu daleko izvan njenih granica.
No jedna kontroverza i misterij ostali su skriveni do danas, ona o Gaddafijevom ogromnom bogatstvu. Procijenjeno na 150 milijardi dolara, uglavnom akumulirano kroz libijsku naftu, učinilo ga je jednim od najbogatijih diktatora u Africi, a nakon njegove smrti, bogatstvo je jednostavno nestalo. Ispostavilo se da je većina novca tajno prokrijumčarena iz zemlje kroz sumnjive bankovne transakcije, poslove s oružjem i kutije pune gotovine, pronašavši put do Europe, Emirata i Južne Afrike, zemlje Gaddafijevog starog prijatelja Nelsona Mandele.
Bilo je to plodno tlo za lovce na blago koji su se našli u utrci za otkrivanjem krijumčara novca i njegovim vraćanjem libijskom narodu. U ovoj mreži laži, korupcije i pohlepe, istina postaje neuhvatljiva. Lažni planovi, korumpirani političari, špijuni, tajni sastanci, prijetnje i obmane – sve su to elementi koji čine ovu zagonetku.
Više o tajnama libijskog vođe, otkriva dokumentarac u kojem traje „Potraga za Gaddafijevim milijardama“. To istraživanje nije samo potraga za novcem; to je priča o ljudskoj pohlepi i korupciji, o ambicijama koje ne poznaju granice i o dubokim posljedicama koje diktatorov pad može imati na cijelu naciju. Fascinantan dokumentarac o ekscentričnom libijskom vođi i misterijima koji i danas obilježavaju njegovu vladavinu možete pogledati na DOX TV-u, 8. 12. u 21:45.
