Gradovi i općine mogli bi se uskoro pretvoriti u najveće trgovce nekretninama! Kuće, stanovi, vikendice, građevinska zemljišta, oranice, šume... Sve to dolazi u njihovo vlasništvo.Omogućio im je to Zakon o nasljeđivanju prema kojem gradovi i općine preuzimaju nekretnine koje nasljednici ne žele. Pojednostavljeno, ako sin pokojnog Franje Franjića ne želi naslijediti očevu kuću jer je pokojnik iza sebe ostavio i velike dugove, ima pravo odreći se nekretnine i time izbjeći da uz kuću preuzme i očeve dugove.
No, grad ili općina nemaju pravo izbora. Oni nekretninu koje se nasljednik odrekao po zakonu moraju prihvatiti, a time i sve dugove.
– Imamo novi slučaj da se sin odrekao očeve kuće u Belici. U njoj je otac bio vlasnik u 2/42 dijela. Mi smo morali preuzeti kuću. Nije prošlo puno kad su nam na vrata počeli kucati vjerovnici. Štedna zadruga iz Zagreba potražuje 30.000 kuna, druga štedionica 120.000, dolazi treći vjerovnik koji traži 20.000 kuna. I eto nas na 200.000 kuna, a kuća je stara i derutna. Ne vrijedi puno, jer da vrijedi, ne bi je se nasljednik odrekao – kaže Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belice.
U vrijeme kad tržište nekretnina stagnira ili se urušava, nije lako prodati kuće, pogotovo one u lošem stanju. Prije prodaje mora ih se legalizirati, etažirati ako je više vlasnika, platiti procjenu sudskog vještaka i oglase o prodaji. Znaju to dobro i u Štrigovi, koja je naslijedila tri nekretnine. Općina je nedavno napokon uspjela prodati vikendicu od 60 kvadrata u Svetom Urbanu, procijenjenu na oko 92.000 kuna. Općina je sama morala pokrenuti postupak legalizacije. Na vikendici koje se supruga pokojnika odrekla, postoji teret jer je bivši vlasnik Ministarstvu financija ostao dužan 76.752 kune. I prije nego što je prodala nekretninu, Općina je Poreznoj upravi morala podmiriti taj dug.
– Ne možemo čekati jer ako nemamo čist račun, ne možemo se javljati na natječaje za projekte – upozorava načelnik Stanislav Rebernik. Općina je "prisilno" ušla i u vlasništvo dijela jedne kuće, a time i preuzela 350.000 kuna duga ustanovi koja se do smrti brinula o pokojniku. Općina bi sad trebala etažirati kuću u čijem jednom dijelu živi pokojnikov brat, a onda na prodaju ponuditi samo dio nekretnine.
>> Nasljeđuju se dobra, ali i dugovi, za svu rodbinu podjednako
A gdje je tu rizik za banke ili koju drugu instituciju koja se bavi posuđivanjem novca? Osoba umre,ali dugovi za njom još uvijek "jašu".Jednostavno rješenje,promijeniti zakon na način da se poslije smrti osobe brišu i njegovi dugovi,a banke ionako imaju založna prava na nekretnine za koje su novac izdale pa nek se od toga naplate koliko mogu. Uz to,ionako nam zaračunavaju preveliku kamatu kao jedan tip osiguranja u slučaju da osoba ne može vraćati dug,tko tu koga j..e?! 0% rizika,100% profit za banke,hvala vam hrvatska vlado (namjerno malim slovima),vidi se za koga se borite i za koga radite,dao Bog da se ugušili u tim Judinim škudama