Na hrvatskom tržištu nekretnina 2006. neće, kako sada stvari stoje, biti velikih promjena. Cijene stanova u većim gradovima i dalje će rasti jer su mali izgledi da ponuda zadovolji potražnju. Na cijeni će i dalje biti građevno zemljište, stare vile i kamene kuće uz more. Očekuju se, zahvaljujući autocesti, dinamičnija ulaganja na ličkom i sjevernodalmatinskom području. No, veliki hit mogle bi postati slavonske oranice.
Sve više ljudi zainteresirano je za kupnju poljoprivrednog zemljišta. Hektar se prodaje po 4000 eura, a veći kompleksi vrijede više. Ljudi žele okrupniti posjede prije ulaska u EU, ali sve je veći interes ljudi i iz Zagreba, i to mlađih. Shvatili su da umjesto BMW-a X5 mogu kupiti 20 hektara kvalitetnog zemljišta ističe Nikola Matijević iz osječke agencije Ljubek.
U probuđenu zanimanju za slavonsku zemlju neki posrednici nekretnina prepoznaju profiterstvo. Poljoprivredno zemljište do jučer se nudilo u bescjenje, u usporedbi s građevnim desetak je puta jeftinije, ali ulaskom Hrvatske u EU moglo bi biti i skuplje od građevnog. Prosječne cijene građevnog zemlišta, prema ponudi članica Burze nekretnina, u ovoj su godini stagnirale posvuda osim na Jadranu, gdje su u prosjeku porasle 20 posto. Investitori u pravilu traže velike parcele. Ako je na obali, žele da bude u planski uređenim i nepreizgrađenim mikrolokacijama. Kako takvog građevnog zemljišta uz obalu ima malo, očekuje se daljni rast cijena. Poskupljenje zemljišta u gradovima odrazit će se na cijene stanova u novogradnjama. Prema nekim procjenama, prosječna cijena zagrebačkog kvadrata bit će oko 2000 eura.
Posrednici su predviđali da će cijene već u ovoj godini doseći plafon. Sada se ne usude prognozirati kad će se to dogoditi. Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, kaže da će to biti onog trenutka kad građani više ne budu mogli podnijeti kreditna opterećenja. No, tek će se vidjeti hoće li najavljeni rast kamata na kredite smanjiti potražnju te već u idućoj godini usporiti i stabilizirati cijene.
U 2006. moglo bi doći i do većih stranih turističkih ulaganja na Jadranu. Bit će doneseni, ističu u agenciji Biliškov nekretnine, prostorni planovi koji više ne favoriziraju masovnu gradnju malih apartmana, već velike razvojne projekte. Stranci nude svoje, ali bi ulagali i u projekte koje im ponude lokalne uprave.
