Otkako postoji, Hrvatski košarkaški savez po prvi put će imati profesionalnog sportskog direktora i to u imenu bivšeg, višestrukog, izbornika Aleksandra Petrovića. A kako je došlo do fomiranja radnog mjesta s kojeg bi se trebalo moći reagirati promptnije nego iz uobičajeno tromog Stručnog savjeta, objasnio je glavni tajnik HKS-a Josip Vranković:
- Ovo ljeto smo raspustili Stručni savjet za mušku košarku i ovo predstavlja kontinuitet djelovanja. Već tada se vidjelo da nam trebaju određene promjene. Zapravo, trebala nam je osoba koja je progresivna, s velikom energijom i iskustvom.
'Domaćinstvo Poljske nije olakotna okolnost'
A ključni ljudi Saveza, a to su ovog trenutka Joke Vranković i dopredsjednik Nikola Rukavina, takvu su osobu pronašli u Aci Petroviću kojem je posljednji klupski angažman bio u talijanskom prvoligašu Pesaru a reprezentativni na klupi Brazila. A, kod isticanja referenci ove Cibonine legende, ne može se zaobići i činjenica da je Aco triput bio hrvatski izbornik i da je trenerski potpisnik posljednje hrvatske medalje (bronca na EP 1995.) i najboljeg plasmana od tada pa do danas (peto mjesto na Olimpijskim igrama 2016.).
A kao takav mogao bi Aco osvanuti i u ulozi privremenog izbornika s obzirom da je od onih s kojima je dosad pričao (Miličić, Gjergja, Golemac, Spahija) dobio odbijenice.
- Nakon što 8. listopada bude izabran novi predsjednik Saveza ja ću Upravnom odboru predložiti dvije opcije. Jedna će biti da se strpimo do lipnja i da do tada pronađemo vrhunsko rješenje za narednih pet-šest godina li da jurcamo i da već ovog časa izaberemo nekoga tko nam takva jamstva ne može dati.
Naglasio je Aco još jednu situaciju koja, iz naše perspektive gledano, vodi prema njemu kao privremenom rješenju a to je svježe pristigla informacija iz Fibe. A ona kaže da i unatoč tome što je Poljska postala sudomaćinom Eurobasketa 2025. Hrvatskoj to nije olakotna okolnost i ona za izravni prolaz u kvalifikacije za to natjecanje mora biti prva u svojoj predkvalifikacijskoj skupini sa Poljskom, Švicarskom i Austrijom.
- Kada sam šetao psa, kopkao me neki crv sumnje pa smo, uz konzultaciju s Jokom, Fibi poslali upit o tome da li se nama onda računaju utakmice s Poljskom ili samo one sa Švicarskom i Austrijom. I dobili smo odgovor da nas dodjela sudomaćinstva Poljskoj ne stavlja u povoljniju situaciju i da za izbjeći dodatne predkvalifikacije moramo biti prvi u skupini.
A to prvo mjesto bi nam donijelo i nastup u jednoj od dvije osmeročlanih skupina u predkvalifikacijama za Olimpijske igre.
- U tom slučaju bi nama Olimpijske igre u Parizu još uvijek bile jako daleko no to bi značilo da bismo imali zanimljiva i poticajna radna ljeta. A nakon što imenujemo izbornika, nama 2023. i 2024. trebaju radna ljeta u kojima bismo imali kraće pripreme i sparing utakmice s onima koji su se plasirali na velika natjecanja sve u funkciji uigravanja i stvaranja kemije u momčadi. To spariranje nama ne smije biti ispod časti jer će biti u funkciji prihvaćanja modernih trendova košarkaške igre.
A nju bi činili igrači koji mogu zadovoljiti sljedeće kriterije proistekle iz Acine analize netom završenog Eurobasketa.
- Mi moramo imati obrambenu prepoznatljivost, kako ćemo se braniti od "pick and rolla" jer sve one reprezentacije koje su se branile dubokim zoniranjem doživjele su krah i tu pogrešku ne smijemo ponoviti. Moderna košarka je najviše napredovala u prvih pet-šest sekundi nakon što udeš u posjed ili izgubiš posjed lopte i mi moramo znati kako ćemo doći do lakih koševa ili kako ćemo se braniti od tranzicije. Treća je stvar igra izna obruča i to je model igre koji ste djelomično mogli vidjeti na relaciji između razigravača Mavre i centra Matkovića i zato moramo imati atletski potentne igrače. Moramo odustati od modela napadanja nakon prvog dodavanja što smo radili niz godina pa smo, kada su nam dolazile nokaut utakmice, udarali u zid. Peta je stvar da ćemo morati biti pripravni na sve moguće vrste obrana koje su vrtjeli Španjolci i njihov izbornik Scariolo i kojim putem će sada krenuti mnogi.
Prijedlog metodologije razvoja svih tih sposobnosti i vještina trebao bi sadržavati dokument kojeg ćemo mi nazvati "manifestom moderne košarke". Aco ju zove knjigom (udžbenikom) i trebala bi biti gotova do kraja 2023.
'Ne volim govoriti u crnim tonovima'
- Za početak bismo mogli izbaciti neku kraću verziju istog dokumenta, recimo brošuru, ali je jako bitno da onda po tom modelu rade svi treneri koji rade s mladima po klubovima, s naputkom što i kako raditi sa klincima do 12, 14, 16 pa i 18 godina. Baš kao što to, po obrascu zadanom odozgora, radi u toj dominatnoj Španjolskoj o čemu ću tamo ići razgovarati s našim čovjekom, Davorom Matkovićem, koji već 20 godina radi u tom sustavu. Ne smije nam biti najvažnije biti klupski prvak Hrvatske, primjerice, do 14 godina nego razvijati igrače. Vi prvak možete biti s akcelerantima, a može vam se dogoditi da ste zapostavili klince koji imaju skrivenom igračkom inteligencijom. Ako netko u tom smislu pokazuje talent on ne smije biti zapostavljen pa makar imao i 20 kilograma viška.
Mnogi će reći da je hrvatska košarka dotaknula dno i da je ovo prijelomni trenutak, hoćemo li zapeti u živom blatu ili ćemo se početi izvlačiti i rasti?
- Ja o sportu u kojem sam tako dugo ne volim govoriti u crnim tonovima. Štoviše, ja sve ovog časa vidim obećavajuće. Primjerice, Matković i Gnjidić su u sjajnom programu Cedevita Olimpije baš kao i Branković i Rudan u Megi, a Prkačin je u Gironi kod trenerskog maestra Aita i stoga moramo biti pametni i baš iz tih situacija izvući ono najbolje. I zato ja s dosta optimizma gledam na sve ono što je ispred nas. Štoviše, ja sam uvjeren da ćemo mi na Eurobasketu 2025. biti kompetitivni.
>> VIDEO: Goran Vlaović: Nacionalni stadion je veliki problem, Boban je otkrio da se na tome ozbiljno radi
Svaka čast Aci kao igraču i sve što je učinio za košarku. Nažalost X puta se vraća u savez, predsjedništvo, upravu, ko pokvareni gramofon je , nešto tu debelo ne štima s njim ili ekipom , a kriminala, dubioza nikadikad više u Ciboni, savezu, a i ostali sportovima. Definitivno treba restart svega, dubinsko oranje.