Jarunski trkači mahali su biciklistici u kockastom i vikali joj u prolazu:
– Bok, Mia! Koliko si krugova već odvozila?
Toliko je brzo jurila da im je jedva stigla i odgovoriti. Mia Radotić (30) jedina je hrvatska biciklistica u profesionalnoj momčadi, ima 19 državnih titula prvakinja Hrvatske, odvozila je ženski Giro d'Italia, kultne biciklističke utrke Ronde van Vlaanderen, Fleche Wallonne, Strade Bianche, vozi utrke po cijeloj Europi, SAD-u...
Bicikl stavim u torbu
– Lani sam bila na Giro d'Italia, a sad mi je želja odvoziti Tour de France! – ponosno nam kaže Mia.
Vozite za momčad BTC City Ljubljana, kako to da radite baš u Sloveniji?
– Iz istog razloga zbog kojeg Luka Modrić igra u Španjolskoj. To je moj klub, trenutačno smo 12. od 37 ženskih momčadi na svijetu, a kad vozim na svjetskim i europskim prvenstvima, onda branim boje Hrvatske. Nadam se da ću ih braniti i dogodine u Riju na OI, ide najboljih sto na svijetu, imam realne šanse...
Zašto nemamo momčad?
– Ženski biciklizam kod nas nije razvijen. To je razlog.
A vi baš odlučili na bicikl?
– Djed Juraj bio je biciklist, tata Zvonimir isto, kao i brat Bruno. Meni je to dio života, a ne sport. Nas četvero odvozili smo zajedno više od 500 tisuća kilometara.
To je kao stari VW Golf?
– Ha-ha, i više! Lani smo tata (59), brat (32) i ja (30) vozili zimsko prvenstvo u ciklokrosu i sve troje bili prvaci Hrvatske.
Trend je da ljudi biciklom odlaze na posao, a vama je posao – voziti bicikl.
– A ja na posao idem vlakom, nemam auto. Bicikl stavim u torbu, vozim se do Ljubljane i tamo radim, tj. vozim bicikl. Kad idem kući u Čakovec, stvari stavim na autobus, mama Đurđica ih pokupi, a ja iz Zagreba dođem biciklom za tri sata.
Da se našalimo, idete li i na spojeve biciklom?
– Ha-ha, naravno! Ali dečko mora barem znati promijeniti zračnicu i na koliko se pumpaju tabularke.
Tabularke (tanke gume) se pumpaju na sedam bara?
– Ha-ha, krivo...
Što je najteži dio posla?
– Borba sa samim sobom, nikad ne postaje lakše, jer što sam bolja, to idem brže, a napori postaju veći. To je sport izdržljivosti jer treba deset dana sav umoran, u bolovima, i nerijetko temperaturi, odvoziti utrku.
Gdje sve trenirate?
– Kružim po Zagorju, centru grada, Cmroku, Markuševcu, idem do Pisarovine, penjem se na Sljeme...
Jeste li na Sljemenu sreli i premijera na biciklu?
– Da.
A što kad je kiša?
– Na svom balkonu, na drugom katu zgrade, imam valjke za bicikl i odradim trening od 50 kilometara.
Možete li zaraditi za život?
– Na ženskom Giru d'Italia bila sam na devetoj etapi druga na prolaznom sprintu. Dobila sam buket cvijeća i – sto eura. Dakle, ne puno, moram raditi. Instruktor sam grupama u teretani, organiziram s dečkima iz Adria Bikea ženske kampove, gdje učimo djevojke i gospođe kako same promijeniti gume, tehniku vožnje... Radim kod brata u BikePointRadotić dućanu u Čakovcu, a završavam Prehrambeno-biološki fakultet.
Posjet Rockyju Balboi
Dokad se možete voziti na najvišem svjetskom nivou?
– Tek sad ulazim u najbolje godine. Mogu još deset godina bez problema.
Kako održavate fizičku formu, je li dovoljno samo biti na kotačima ili?
– Djed Juraj imao je sjajan recept – zimi boks, ljeti biciklizam. I ja učim boksačke udarce, taktike napada, razmišljam o tri-četiri poteza unaprijed, a veselim se za mjesec dana utrci u Philadelphiji jer ću voziti kraj spomenika Rockyju Balboi.
>>Paterski pobijedio na posljednjoj etapi i osvojio Tour of Croatia, Kvasina sjajan
Sviđa mi se što VL s vremena na vrijeme promovira ovaj sport. U današnje vrijeme zdravstvenog osvješćenja brz, ali zdrav način kretanja postaje sve važniji, i tu biciklizam postaje nezaobilazan. Bilo rekreativno u slobodno vrijeme ili do posla i kući.