Dvadesetog dana srpnja bit će punih godinu dana otkako nema tvorca Cibone i najvećeg hrvatskog košarkaškog trenera Mirka Novosela. A da je živ, ovaj član dviju Košarkaških kuća slavnih (američke i Fibine) ove bi nedjelje, 30. lipnja, proslavio 86. rođendan.
U to ime ovih je dana na Mirogoju otkriven i nadgrobni spomenik trenerskog velikana, a postavljena je i spomen-ploča na zgradi na Strossmayerovu trgu u kojoj je Mirko živio, a i jedno i drugo djela su akademskog slikara Zvonimira Šepata. Tim povodom porazgovarali smo s Mirkovim sinom Krešimirom.
GALERIJA Pogledajte kišu i tuču nad Dortmundom zbog kojih je prekinuta utakmica Njemačke
A njega smo podsjetili na travanjsku izjavu Tomislava Tomaševića, s kojim smo tada razgovarali i o dvorani koja će nositi Novoselovo ime, ali i o prigodnom muzejskom prostoru. Evo što nam je tada kazao zagrebački gradonačelnik:
– Po odluci Ustanove za upravljanje sportskim objektima, velika dvorana zvat će se Dvorana Mirka Novosela. Što se tiče muzeja, vidjet ćemo hoće li to biti u sklopu Doma sportova ili negdje drugdje u gradu. Bio sam u tom privatnom muzeju Mirka Novosela i uvjerio se da je to nevjerojatna građa te bi bila katastrofa da nestane. Osim toga, kada gledamo što je sve napravljeno od infrastrukturnih projekata zbog Univerzijade i kakvu je Mirko Novosel u tome imao ulogu, to je nemjerljivo.
Stoga je naše prvo pitanje Novoselu junioru bilo na tu temu.
– To je u statusu čekanja, tu nema nekog napretka jer kreće rekonstrukcija Doma sportova. A ona će dugo trajati i na tu temu trebat će obnoviti razgovore. Nezgodno je što su dogodine gradski izbori i ako se Zagrebu dogodi nova vlast, o tome ćemo morati razgovarati s novim ljudima. Možda je zato i najbolje pričekati da ti izboru prođu.
Muzej je još uvijek u podrumu
Iako Mirka više nema, njegovoj supruzi Jasenki još uvijek se javljaju znatiželjnici koji taj postav žele vidjeti.
– Mami se jave uglavnom pojedinci i onda ona obično mene zamoli da dođem i objasnim ljudima što ih zanima.
Jesmo li mi svjesni o koliko je velikom nasljeđu riječ?
– Kao i u puno drugih slučajeva, čini mi se da se i s očevom pričom događa da čovjeka više cijene tek kada ga više nema. Nije da ga nisu cijenili dok je bio živ, no šteta je što ovakvo što nije osjetio dok je bio živ.
I zato bi taj muzej, u sklopu dvorane, imao smisla.
– Da, no to treba osmisliti profesionalno i da bude interaktivno, da to bude pun doživljaj. Kad nam već današnja košarka živi od sjećanja na velikane pa se često spominjemo Kreše, Dražena, doba Cibone i Jugoplastike, mog oca...
U tom smislu velika bi stvar bila kada bi se reprezentacija plasirala na Olimpijske igre, no naši su imali peh da ih je ždrijeb svrstao u skupinu s domaćinom Grčkom i Dončićevom Slovenijom.
– Grčka je kao domaćin uvijek favorit, a tu je i Slovenija s Dončićem. No prošlog ljeta pokazali smo kako treba igrati da bismo se mogli nositi i s favoriziranim domaćinima pa su dečki u Istanbulu pobijedili Tursku. Po meni nismo bez izgleda u Ateni. Četiri utakmice u šest dana ne bi smjele predstavljati kondicijski problem. Hezonja je ovog časa jedan od najboljih košarkaša u Europi, Šarić je kohezivni faktor, on vodi igru i to dobro radi. Dojma sam da ćemo na ovom turniru najviše ovisiti o njemu, ali i o centru Zupcu. Tu su i odlični Smith i Kapusta. Dakako, igrači s klupe moraju dati svoj doprinos jer nas čekaju utakmice visokog intenziteta. I zato će biti bitno i kako će igrati Filipović, Drežnjak, Krušlin...
Nakon što je bio sportski direktor Cedevite, a potom i direktor ABA lige, Novosel junior danas je tehnički direktor ljubljanske Cedevita Olimpije.
– Ja imam dosta širok opseg poslova koji nemaju veze sa slaganjem momčadi. Više se bavim komunikacijom s ligama, savezima i klubovima te organizacijom aktivnosti.
Iseljena zagrebačka Cedevita, danas ljubljanski klub, ovog se ljeta ponovila u stručnom dijelu.
– Za sportskog direktora doveli smo Španjolca Cechua Mulera, čovjeka koji je desetak godina bio sportski direktor Valencije, a prije toga i trener. Vjerujemo da bi on mogao biti dobra kombinacija u suradnji s našim novim trenerom Zvezdanom Mitrovićem, bivšim izbornikom Crne Gore i trenerom Monaca, Asvela i Galatasaraya. On mi je kazao da 22 godine nije radio na prostorima bivše SFRJ i da mu je ovo sada veliki izazov.
Cedevita Olimpija ove je godine u ABA ligi ispala u četvrtfinalu od Mege.
– Nadam se da će nam sljedeća sezona biti uspješnija.
S obzirom na to da je u pitanju hrvatski kapital, da su predsjednik, direktor i tehnički direktor Hrvati, kako se Cedevita Olimpiju doživljava u Sloveniji?
– To što je slovensko, a što hrvatsko sada se puno manje gleda. Pet godina prošlo je otkako su se spojila dva kluba, a ljudi komentiraju sukladno rezultatima. Olimpija je u Sloveniji najveći brend i svi bi voljeli da budemo što uspješniji u Europi, da jednog dana budemo euroligaš, no do Eurolige je sve teže doći. Naime, sve je veća financijska razlika između euroligaša i ostalih klubova.
U klupskoj Europi sve je veći jaz
A što ako se Euroliga potpuno zatvori?
– Ni to me ne bi iznenadilo. Pobjednik Eurokupa Paris ove je godine posljednjeg dana odlučio da će Euroligu ipak igrati, a prošlogodišnji osvajač tog natjecanja Gran Canaria od toga je odustao. Sve je veći jaz između klubova. A prednjače klubovi s jakim privatnim investitorima kao što su Panathinaikos i Olympiakos ili klubovi koji imaju jake nogometne sekcije kao Real i Barcelona, a tu su i klubovi koji su državni projekti. Ako niste ništa od ovoga, jako je teško to pratiti.
Bi li to zatvaranje Eurolige bio udarac za ostatak europske košarke?
– Bio bi, no i NBA liga je zatvorena, no oni gledaju na sport drukčije nego što se gleda u Europi. Doduše, možda se ta zatvorena može proširiti, recimo, na 20 momčadi, a uvijek se može dogoditi i da neki klub propadne.
No jedna će pojava uzdrmati europsku košarku još više.
– Otkako je NCAA počeo plaćati košarkaše studente, sve više mladih europskih igrača odlazi igrati za sveučilišne momčadi. A to je nešto što će našu regiju i Litvu najviše pogoditi jer su tu i najveći proizvođači igrača.
A ti dečki dobivaju novac kakav ni blizu ne mogu dobiti u nekom regionalnom klubu.
– Neki takav novac neće dobiti u cijeloj karijeri. Financijski to nitko ovdje ne može pratiti i tako će se izgubiti baza mladih igrača. Stvorit će se rupa, a već ionako imamo problem s kvalitetom. Svaki malo kvalitetniji igrač od 18-19 godina ima ponudu za jako dobru svotu. A potom će se postaviti pitanje što će biti sa svima onima koji nisu prošli u NBA. Netko kome je ovdje vrijednost 30 tisuća dolara, tamo će dobiti 200 tisuća pa je pitanje hoće li on po povratku u Europu htjeti igrati za višestruko manju plaću.
Kad već razgovaramo o europskoj klupskoj košarci, u njoj već godinama nema Cibone. Kako je Novosel senior doživljavao Cibonino stanje?
– Ocu je to jako teško padalo. Doduše, nije on s klubom zadnjih godina imao dodirnih točaka, više bi ga neki ljudi koristili u marketinške svrhe. Sjećam se da se stalno vraćao na neuspjelu fuziju s Cedevitom, i njemu je zasmetalo što Grad i država nisu pomagali više nego što jesu. Imao je mog brata, mene i Cibonu kao treće dijete i sve što bi se Ciboni loše dogodilo, on je osjećao kao ubod iglom u srce - ispričao nam je Krešimir Novosel.
VIDEO Građani se okupili u zračnoj luci kako bi dočekali Vatrene
