Ante Budimir (28) uživa na Mallorci. Očito mu paše trenutačna temperatura od gotovo tridesetak stupnjeva. Turistička sezona trajat će i u studenome, a kruzeri ne prestaju stizati u tu turističku meku.
Navikao je na mediteransku klimu i blizinu mora. A i po njegovoj formi jasno je da mu sve te okolnosti odgovaraju. Naš je napadač u osam kola postigao tri pogotka za Mallorcu. Nije loše za momčad kojoj će vjerojatno prioritet biti ostanak u ligi.
S tom je momčadi Ante izborio Primeru, postizao odlučujuće pogotke.
U Španjolskoj se igra brže
– Najvažnije je da sam od početka stekao trenerovo povjerenje i da imam kontinuitet. U svih osam utakmica igrao sam od prve minute. Cilj je ostanak u Primeri. Zadovoljan sam, igram na najvišoj razini, utakmice su zahtjevne, a stalno dolazim u prilike za gol. Otkad igram nogomet razmišljam o tome da dođem na ovu razinu. Želio sam igrati u nekoj od liga petice, a Španjolska je jedna od najjačih nogometnih liga. Da budem iskren, očekivao sam otvoreniji nogomet. Doduše, u prvih nekoliko kola igrali smo protiv čvrstih momčadi poput Atletica, Getafea, Alavesa... U Valenciji smo izgubili 0:2, a pogotke smo primili iz dva jedanaesterca. Možda je to normalno razdoblje na početku prvenstva dok se momčadi još traže – kaže Budimir.
Po čemu je Primera drukčija od talijanskih standarda na koje je Budimir navikao igrajući u Crotoneu i nešto malo manje u Sampdoriji?
– U Italiji je taktička disciplina na višoj razini, ali je ritam niži od ovoga u Španjolskoj gdje se igra puno brže. Talijanski defenzivni sustavi su drukčiji, agresivniji. Iako sam tu samo osam kola, važno je prilagoditi se na brzinu koja je specifična za španjolski nogomet. U Primeri dominira igra prema naprijed i igra se otvorenije. Iako, očekivao sam da ću imati više prilika. Barem po onome što sam dosad gledao u Španjolskoj. Pa ni u igri s nama nitko nije stvorio previše prilika, osim Atletica. U Italiji se momčadi brane zonski i čekaju napadače, a ovdje u Španjolskoj vas “ganjaju” i stalno su vam blizu – kaže Budimir.
Sljedeći vikend na Mallorcu stiže Real. Za Antu je to još jedna velika utakmica.
– Sigurno će to biti poseban doživljaj, jako se veselim toj utakmici. Ne razmišljam previše o tome tko će nam stajati nasuprot. Važno mi je samo da zadržim kontinuitet dobrih igara i, ako je moguće, niz pogodaka. Pa i protiv Reala, zašto ne. Nemaju ni Madriđani sve pobjede u ovih osam kola. Važno je da se ne opustimo. Za nas je svaka utakmica ona s Realom. Važno je da budemo čvrsto na zemlji, to je jedini način da ostvarimo cilj. Sergio Ramos? Ma ne plašim se, nema straha, samo respekt.
Hoćete li se za tu utakmicu posebno pripremati?
– Za svaku se utakmicu pripremamo na isti način.
A tko mu je po guštu – Real ili Barca?
– Sviđa mi se Barcelonin način igre, kako kreiraju šanse. Real s Cristianom Ronaldom bio mi je posebno drag. No obje su te momčadi posebne.
Vratimo se malo na Italiju. Ona je za Budimira značila potpunu igračku zrelost. Uostalom, u Crotoneu bio je jedan od ključnih igrača za ulazak u Serie A prije tri godine.
– Nikada do tada Crotone nije igrao u Serie A. Na toj razlici između prve i druge lige igrač najviše profitira. Serie B je prljavija i agresivnija, ondje napadače često nagaze. A u Seriji A je viša koncentracija kvalitete i puno je teže doći u priliku za pogodak. Nema puno prilika jer su obrane čvršće.
U drugoj ligi Budimir je postigao 16 prvenstvenih pogodaka, uz onaj protiv Milana u Talijanskom kupu.
– U Crotone sam došao zadnji dan prijelaznog roka. Te sezone dogodilo se pravo čudo. Puno energije toj momčadi prenio je naš trener Ivan Jurić. Bio je jako uporan i uz njega smo puno rasli kao momčad. Od male momčadi, Jurić je napravio jako puno.
Odlične igre i 16 spomenutih pogodaka bili su i više nego jasna referenca da Budimir ima kapacitet za novi iskorak. On je došao u obliku Sampdorijine ponude koja je za našeg napadača platila 1,8 milijuna eura. No, Budimir se ondje nije naigrao. Dijelom i zbog spleta okolnosti pod kojima je Vincenzo Montella otišao iz kluba na početku priprema. Baš je taj bivši sjajni talijanski napadač pripremao taktičke varijante s našim napadačem. No, Montella je, kao što znamo, tada otišao u Milan. Na njegovo mjesto došao je Marco Giampaolo.
– Bez obzira na sve okolnosti, Sampdoria je za mene još jedno sjajno iskustvo iz kojeg sam dosta toga naučio. Osim toga, imao sam priliku raditi s nekim sjajnim napadačima poput Fabija Quagliarelle ili, nešto kraće, Antonija Cassana. Također, konkurencija u napadu bio mi je i Luis Muriel, sjajni kolumbijski napadač. Puno se može naučiti u takvom društvu, čak i na treninzima. To su iskustva koja vam pomažu u cijeloj karijeri. A njegova je karijera, bez dvojbe, u uzlaznoj putanji. U doba dok je igrao u Crotoneu nije mogao do nacionalne vrste jer mu je objektivna prepreka bilo to što je igrao u drugoj ligi. U međuvremenu, Budimir je igrački narastao do razine liga petice. Trenutačno igra u formi sličnoj onoj Griezmannovoj. Nastavi li u tako, možda ga Zlatko Dalić neće zaobići...
– Želim kontinuirano dobro igrati. Na to sam trenutačno koncentriran. Samo tako ispunit ću svoj osnovni cilj, a to je igranje protiv najatraktivnijih momčadi na najljepšim stadionima. Ne želim si nametati bilo kakvo breme očekivanja. Te najljepše stvari dogode se ili ne.
Vratili smo se na početke Antine karijere. Nogometni put počeo je u tadašnjem Radniku iz Velike Gorice.
– Igrao sam zadnje dvije utakmice za Radnik. I zabio golove. Mislim da su to zadnji pogoci za klub pod tim imenom. Trener je tada bio Damir Grlić, današnji pomoćnik Ivanu Prelecu u Istri. Bila je to treća liga. Kad god imam priliku, gledam Goricu. Drago mi je što dobro igra u Prvoj HNL. Baš sam je gledao zadnji put kada sam bio u Hrvatskoj na odmoru.
U Lokomotivu zbog Šikića
Budimir je iz Radnika 2011. otišao u zaprešićki Inter.
– Tada sam u napadu igrao s Aleksandrom Trajkovskim, koji je sada sa mnom u Mallorci. Još su tada u momčadi bili Mislav Oršić, Tomislav Šarić, Krševan Santini. Iz tog doba ostao mi je jedan kontakt. Često se čujem s Perom Ljubičićem, jednim starijim gospodinom koji stalno prati moju karijeru.
Kada ste već spomenuli bivše suigrače, Mislav Oršić igrački je narastao i sjajno igra u Dinamu. Pratite li maksimirsku momčad?
– Pratim, naravno. Pobijediti Atalantu na onakav način doista je sjajno. A Oršić je napredovao u svakom segmentu. Pa zaslužio je mjesto u reprezentaciji. Ponosim se takvim Dinamom, a trener Nenad Bjelica puno je toga momčadi donio iz Italije.
Osim u Interu, Budimir je godinu dana (2013.-2014.) igrao i u Lokomotivi.
– U Lokomotivu došao sam na poziv Božidara Šikića. On je imao jasnu viziju što će sa mnom. To mi je bilo važno za moju igračku odluku. Bila je to sjajna generacija s Pjacom, Šitumom, Chagom, Mesarićem, Trebotićem...
Ta vremena danas se čine dalekima. Danas Budimir može uživati u svojoj igračkoj afirmaciji. A kad mu to obveze dopuste, posvećuje se obrazovanju.
– Do diplome na Ekonomskom fakultetu imam još devet ispita. Upisao sam četvrtu godinu. Šteta bi bila odustati sada nakon što sam položio tridesetak ispita. Planiram nastaviti školovanje i nakon završetka igračke karijere. A diploma će doći brzo, nadam se... Samo moram uzeti knjigu i zagrijati sjedalicu – studentskim će stilom Budimir.
Možda malo, uoči duela s Realom i Ramosom, uzme knjigu u ruke...
– Nije ni to isključeno. Malo ću proučiti marketing i udžbenik makroekonomije – rekao je smiješeći se, ali ozbiljno, Budimir.
>>> Pogledajte koliko vrijede hrvatski nogometaši
i napadac bi trebao zabijat vise od veznog igraca