Naši mladi košarkaši ovo su ljeto u Europi izborili prvo (kadeti), četvrto (mladi) i peto (juniori) mjesto. Unatoč tome, i dalje prevladava mišljenje da se s mladima slabo radi. A te su procjene ili promašene ili su naši klinci neviđeno nadareni.
Marljivo skupljaju talente
S mladima najbolje rade dva najorganiziranija kluba Zagreb i Cedevita, te Split. Zadar kao da posustaje. KK Šibenik je krahirao, no ondje, srećom, postoji Škola košarke Dražena Petrovića. Nositelji igre među zlatnim kadetima su klinci iz zagrebačkih klubova. Bundović i Lebo iz Cedevite, Brzoja iz Dubrave, te Šarić iz Zagreba, pri čemu treba istaknuti da je Šarić ipak šibensko dijete. U kadetskoj i juniorskoj reprezentaciji nije bilo niti jednog igrača Cibone, kluba koji će vrlo brzo platiti skupu cijenu oslanjanju na dovođenje, a ne na stvaranje igrača. To se može dogoditi već sljedeće ljeto, ispadne li Cibona iz Eurolige koja je dosad bila magnet za mlade igrače.
KK Zagreb posljednjih godina uporno traži, uspješno prepoznaje i odlučno dovodi najnadarenije dječake i razvija ih u igrače za koje će poslije na tržištu dobiti odštete koje će održavati klub. Tako su vrijedni mravi učinili s Markom Tomasom, potom i s Antom Tomićem, a tako će za koju godinu učiniti i sa danas 16-godišnjim čudom od djeteta Šarićem.
Kakvi uvjeti, tako se i radi
Šef Zagrebova pomlatka Andrej Tesla tvrdi da se u Hrvatskoj ne radi loše.
– Često se lupa po trenerima, a mnogi klubovi, usmjereni na seniore, nemaju uvjete za rad u mlađim kategorijama. Radi se najbolje što se u ovim uvjetima može.
I HKS-ov instruktor za mlađe uzraste Boris Sinković govorio je o problemima:
– U klubovima se ne brinu za školu, pa smo neke igrače slali s priprema da isprave ocjene. Roditelji sanjaju o NBA ligi, a nisu ni svjesni da u nju mogu možda dvojica od njih nekoliko tisuća.
Roditelji talentiranih igrača katkad su nezasitni:
– Telefoniraju u HKS, šalju mailove, napadaju sa svih strana kako bi dokazali da su njihova djeca bolja od drugih – ističe Sinković.