Ukupno 84,7 posto učenika 1. i 2. razreda 12 srednjih škola Karlovačke županije nikada nije konzumiralo marihuanu. Njih 18 ili 2,1 posto to je učinilo 40 i više puta. No, svaki treći petnaestogodišnjak puši, a 20 posto dječaka i devet posto djevojčica opilo se već u 13.
Djevojčicama bolja žestica
Dečki uglavnom ‘truse’ pivo i vino, nježnijem spolu bolje ide žestica. I dok su mladi Karlovačke županije manje skloniji drogama od zagrebačkog i hrvatskog prosjeka, po pijenju pet i više pića u jednoj večeri u europskom su vrhu.
Pokazalo je to ESPAD istraživanje, koje je po prvi puta provedeno i u Karlovačkoj županiji. Dobiveni rezultati pomoći će u provođenju preventivnih programa.
– Pitanje je i koliko su učenici bili iskreni prilikom odgovaranja. Međutim, dobiveni podaci pokazuju nam s kojom skupinom mladih treba odmah početi raditi da ih na vrijeme zaustavimo da ne postanu teški ovisnici- upozorava Boško Milanković, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije, koje je i provelo istraživanje.
Dr. Biserka Hranilović podsjetila je da većina mladih nije svjesna štetnih posljedica pušenja i opijanja.
– Alkohol je prisutan u svakodnevnom životu učenika. Svaki treći u mjesec dana popio je deset i više puta. Zabrinjava što im je unatoč zakonskim odredbama alkohol lako dostupan, nabavljaju ga bez problema u trgovinama, na kioscima, benzinskim postajama...
Pijenje ima i druge štetne posljedice. Tako je 18 posto dječaka i devet posto djevojčica priznalo da je doživjelo nezgodu ili nesreću zbog alkohola. Dvadeset i tri posto mladih imalo je spolni odnos bez kondoma- rekla je dr. Hranilović.
Ukazuje i na problem što su roditelji tolerantni prema opijanju svoje djece. Svaki drugi učenik drugog razreda srednje škole smatra da bi im majka dozvolila da pije. Dr. Ivan Sušanj upozorio je i da kada su u pitanju psihoaktivne droge osim marihuane, mladi često posežu za ljepilom i drugim otapalima.
Tako je od 872 učenika njih stotinu probalo ljepilo. Sve to najčešće nabavljaju na ulici ili od prijatelja.
– Postoje jasni razlozi zašto netko uzima psihoaktivne droge. To su osjetljive osobe, koje nisu spremne suočiti se sa svakodnevnom realnošću. Uzimaju nešto, alkohol, marihuanu, ljepilo, tablete... što će im pomoći da prate ostale.
Mi im nudimo provjerene medicinske preparate i pokušavamo pomoći da imaju ispunjen život. Jedemo zato što imamo osjećaj ugode.
To nas tjera da opet jedemo. Tako je i s drogom, a kod kokaina se oslabađa sto puta više dopamina- napominje voditelj Službe za zaštitu mentalnog zdravlja dr. Marko Kraljević.
Dodaje da veliki postotak učenika ima problema s koncentracijom.
Agresija=depresija
- To im izaziva brojne probleme u praćenju redovnog školskog programa. Između agresije i depresije postoji znak jednakosti.
Tako u Hrvatskoj možemo očekivati od 15 do šezdeset tisuće djece i mladih od sedam do osamnaest godina s ADHD-om- upozorio je dr. Marko Kraljević.
Dodaje da iz tog razloga u Karlovačkoj županiji rade upravo na tome da se spomenuti poremećaj kod djece i mladi utvrdi u što ranijoj dobi.
Kaj štancaju lovu??