Što je zajedničko ZERP-u i caritasu? Da bismo na to pitanje odgovorili, trebali bismo poznavati socijalni nauk Crkve. No, može se reći da u duhovne kategorije, kojima je temelj biblijski nauk, spada i briga za stvoreni svijet u njegovoj izvornoj stvorenosti. Duhovnost se, naime, ne živi u nestvarnom svijetu.
Zbog toga je odgovornost za vrijednosti stvorenoga svijeta jedna od važnih kršćanskih odrednica. Treća nedjelja došašća u nas već je tradicionalno označena kao Nedjelja caritasa, a ove se godine slavi pod geslom "Obnovi lice zemlje". Iz godine u godinu ne samo da se nastoji karitativno misliti nego se nastoji karitativno djelovati.
Karitas, naime, nije zamisliv bez djela. Stoga bismo karitativnost mogli nazvati i drugim imenom kršćanskog pa i općeljudskog postojanja. Tako će se i ove nedjelje u našim župama i crkvama organizirati prikupljanje novčanih priloga i darova, što će caritasima omogućiti da cijele godine pomognu najpotrebnijima, no više je od toga izgrađivanje svijesti o karitativnosti kao obliku kršćanske egzistencije.
A ove nedjelje riječ je o svijesti odgovornosti za naš planet i za posve određeni prostor na kojemu živimo, ali i o konkretnim akcijama. Naš je, naime, svijet, pa i naš hrvatski zavičaj, sve ugroženiji. I dok mi imamo još kako-tako očuvane resurse, drugdje se već govori o tome da se nalazimo usred krize pa i moguće ekološke katastrofe. Ekološka pak kriza samo je znak moralne krize, upozoravaju vodeći crkveni autoriteti pa Benedikt XVI. tvrdi kako čovjek, da bi mogao živjeti, "mora naučiti sebe priznati stvorenjem i shvatiti da u sebi mora imati unutarnju čistoću ekologiju duše".
Ako se ne shvati bit te ekologije, "sve će se drugo pogoršati". Upravo kao konkretno karitativno određenje valja shvatiti i nedavnu izjavu Iustitiae et pax koja se zalaže za zaštitu hrvatskih voda (najavljuje i svoj dokument o tome) i nedvosmisleno se određuje prema ZERP-u ističući da se "ne smije derogirati odluka Sabora kao vrhovnog zakonodavnog tijela". Onako kako ga se u javnosti predstavlja, dobiva se dojam da je ZERP isključivo političko pitanje.
A nije. On je najprije ekološko, zatim gospodarsko, a onda i pravno pitanje koje ima i svoje političke učinke. Zbog toga će se kršćani jasno zalagati za njegovu primjenu bez odgode. Politički pritisci i ucjene dugoročno ne mogu izdržati pred pravom na zaštitu, ali i korištenje našeg dijela Jadrana. Kad-tad EU će morati priznati da je konzumiranje našega suverenog prava i u njezinu interesu.
