Sveti Otac u Africi

Franjo odao počast svecima, žrtvama kralja homoseksualca

Pope Francis looks around during a tour of the Anglican martyrs' shrine in Namugongo near the Ugandan capital of Kampala November 28, 2015.  REUTERS/James Akena      TPX IMAGES OF THE DAY
Foto: Reuters/PIXSELL
1/2
29.11.2015.
u 10:15

Ova seoba naroda ispit je naše ljudskosti, kazao je papa Franjo Papa je kazao da nas ugandski mučenici podsjećaju da smo svi, unatoč različitim vjerskim uvjerenjima, pozvani tražiti istinu.

Papa Franjo je tužna i zapanjena lica ušao u svetište posvećeno katoličkim i anglikanskim mučenicima u Namugongu istočno od Kampale, glavnog grada Ugande, druge etape svog pohoda trima afričkim državama (Kenija, Uganda i Srednjoafrička Republika). Koncem 19. stoljeća ubijeno je 45 osoba, 23 anglikanca i 22 katolika, jer nisu htjeli pristati na kraljeve homoseksualne želje.

Trojica papa u Ugandi

Bili su pravi nacionalni heroji. Papa se zadržao u molitvi nad relikvijama mučenika. Zajednička smrt katoličkih i anglikanskih mučenika za Krista svjedoči ekumenizam krvi, kazao je Franjo.

Ti su ljudi ubijeni za vladavine kralja Mwange II. između 15. studenog 1885. i 27. siječnja 1887. godine. Papa Benedikt XV. beatificirao ih je 6. lipnja 1920., a svetima ih proglasio Pavao VI. 8. listopada 1964. godine u Rimu.

Tijekom svoga putovanja u Afriku 1969. papa Pavao VI. njima je posvetio svetište u Namugongu. Tu je došao i papa Ivan Pavao II 1993. godine, a sada i papa Franjo. Uganda je jedina afrička država koju su pohodila trojica papa.

Dugačak je bio red ljudi koji su htjeli ući na prostor na kojem je papa Franjo tijekom mise održao homiliju u kojoj je kazao da, „ako kao mučenici budemo svakodnevno živjeli dar Duha Svetoga koji stanuje u našim srcima, onda ćemo postati oni učenici misionari kakvima nas Krist poziva da budemo".

Papa Franjo kazao je kako je takvo misionarsko življenje za naše obitelji i naše prijatelje, ali i za one koje ne poznajemo, „posebno za one koji bi mogli postati manje dobroćudni i čak neprijateljski prema nama".

Franjo je prekjučer stigao u Ugandu, gdje ga je dočekao predsjednik Museveni, a zatim se susreo s predstavnicima vlasti i diplomatima.

Egzodus bez presedana

Papa je istaknuo kako nas ugandski mučenici iz 19. stoljeća podsjećaju da smo svi, unatoč našim različitim vjerskim uvjerenjima, pozvani tražiti istinu, zalagati se za pravednost i pomirenje te se poštovati, štititi i međusobno pomagati kao članovi jedne ljudske obitelji. To se osobito traži od predstavnika vlasti, kazao je Franjo i pozvao svijet da skrene pažnju na Afriku.

Svijet Afriku vidi kao kontinent nade, a Bog je Ugandu doista blagoslovio prirodnim bogatstvom, kojim treba odgovorno upravljati. Izrazio je zatim veliko zadovoljstvo velikodušnim prihvaćanjem izbjeglica u Ugandi, omogućujući im da u sigurnosti obnove svoj život. Kazao je da je sadašnji egzodus bez presedana.

Naš svijet, kazao je Franjo, koji obilježavaju ratovi, nasilja i razni oblici nepravde, svjedokom je selidbe naroda koja je bez presedana. To je ispit naše humanosti, našeg poštivanja ljudskoga dostojanstva i, prije svega, naše solidarnosti s braćom i sestrama u potrebi. Franjo je potaknuo na pomaganje siromasima, gladnima i osobama u bilo kojoj vrsti teškoće. U tim se djelima može vidjeti istinska duša jednoga naroda.

Na razne načine naš svijet postaje solidarniji, ali istovremeno sa zabrinutošću uočavamo globalizaciju „kulture odbacivanja" koja nas čini slijepima za duhovne vrijednosti, ukrućuje naša srca pred potrebama siromaha i mladima oduzima nadu, ponovio je Franjo svoje pozive.

>>Odnos prema migrantima je test naše čovječnosti

Ključne riječi

Komentara 17

DU
Deleted user
10:43 29.11.2015.

Suti Srbine.Tvoji su prvi koji bi trebali ic od kuce do kuce na podrucju cjele ex Yu i trazit oprost.

VI
viluk007
20:24 29.11.2015.

nemoš se brate više ni posrat a da sevi ne komentiraju, idite na vaše forume i tamo prodajite vašu izmišljenu historiju i tamo uvjeravajte da ste pošten narod, da niste služili ni Turčina, ni Hitlera, ni Staljina, da niste pokrali ni jezik ni povijest ni teritorij.... a nas ovamo pustite na miru, da živimo bez vas, u našemu siromaštvu, idite od nas, mi vas ne želimo, ne želimo, idite svojima, napustite na,s mi vas ne želimo nikako i nipošto, mi vas ne volimo, idite od nas bilo komu i bilo gdje mi vas doista ne trebamo.........

NA
NaDiMaK_
11:05 29.11.2015.

I tad 'tolerantni', dakle.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije