Vjernici čekaju više od sat i pol za ulazak u rimsku baziliku sv. Lovre izvan zidina da bi mogli vidjeti i častiti relikvije svetih Leopolda Mandića i oca Pija iz Pietralcine, koje je papa Franjo nazvao svecima Jubileja milosrđa.
Relikvije oca Pija i Leopolda Mandića stigle su u Rim u srijedu navečer kako bi u četvrtak bile izložene u bazilici sv. Lovre, a u petak će u procesiji stići u baziliku sv. Petra, gdje će ostati do 11. veljače. To je prvi put da se relikvije dvojice svetaca, kapucinskih otaca, sele iz mjesta u kojima su stalno izložene, odnosno oca Pija iz mjesta San Giovanni Rotondo, a oca Leopolda iz Padove.
Vjernici su plakali u San Giovanni Rotondu kada je iznesen stakleni lijes u kojem je izložen otac Pio, a i u Rimu su viđene iste scene.
Otac Pio proglašen je svetim 2002. godine, a Mandić je kanoniziran 1983. Obojicu je kanonizirao Ivan Pavao II., a Mandića je beatificirao Pavao VI.
Od 5. do 11. veljače, kada će sveci milosrđa biti izloženi u bazilici sv. Petra bit će pripremljen posebni pristup njihovim relikvijama, koje će biti smještene u blizini Svetih vrata. Pavao VI. i Ivan Pavao II. istaknuli su Mandićevu dvojnu karizmu, odnosno da je bio izvanredan „herojski službenik Pomirenja“ i istodobno i prorok duhovnoga ekumenizma.
Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, govoreći novinarima o dvojici svetaca, kazao je kako su oni svoj život posvetili službi Božjeg milosrđa. Fisichella je kazao kako je otac Leopold Mandić (1866. – 1942.), podrijetlom Hrvat, manje poznat širokoj javnosti od oca Pija te kako je svoje postojanje posvetio konfesionalu.
„Njegov glas (fama) o svetosti proteže se mnogo dalje od crkve u Padovi, u kojoj je proveo veći dio života i gdje se čuvaju njegove relikvije“, kazao je Fisichella i dodao kako je otac Leopold provodio od 10 do 15 sati u svojoj (redovničkoj) ćeliji koja je postala ispovjedaonica za tisuće osoba koje su s njime imale privilegirano svjedočenje oprosta i milosrđa.
„Kada su neka njegova subraća govorila kako olako daje odrješenja, bez procjenjivanja, odgovarao im je jednostavno i skromno, što ih je ostavljalo bez riječi: “Kad bi me Raspeti optužio da sam preblag, rekao bih mu: ‘Gospodine, ti si mi dao taj loš primjer. Još nisam došao do toga da umrem za duše’.” Papa Franjo je odredio da sveti Leopold bude jedan od zaštitnika Svete godine milosrđa. Fra Flaviano Giovanni Gusella, rektor Svetišta svetoga Leopolda Mandića u Padovi, ispričao je svojedobno kako se na općoj audijenciji održanoj 22. travnja 2015. susreo s papom Franjom i pokazao mu razglednicu sa slikom oca Leopolda.
Papa mu je tada kazao: „On će biti jedan od zaštitnika Jubileja milosrđa“ te dodao: „Ali, ti imaš ispovijedati kao on!“
No, čemu pater Leopold (rođen u Herceg Novom, Boka kotorska, 12. svibnja 1866., umro u Padovi 30. srpnja 1942., drugi je kanonizirani hrvatski svetac Katoličke crkve, a preci su mu podrijetlom iz Zakučca pokraj Omiša) može poučiti današnje ispovjednike? Prema riječima rektora Flaviana, to je raspoloživost. Bio je u ispovjedaonici cijeli dan, od ranoga jutra do kasne večeri. Ako je nešto tražio od poglavara, bilo je to dopuštenje da ispovijeda i izvan određenoga vremena. Potrebno je istaknuti Mandićevu potpunu raspoloživost i vjernost svojoj službi i karizmi.
Danas brojni pokajnici, napisao je, papa Franjo u buli kojom je najavio veliki Jubilej milosrđa, katkada osjete potrebu i želju susresti i pronaći ispovjednika koji te čeka, koji te prihvaća, koji ne gubi strpljenje i koji je spreman prihvatiti te poput Isusa Dobroga Pastira. „Mislim da je to temeljno ponašanje ispovjednika“, kazao je Flaviano i dodao: “Pa što sveti Leopold poručuje onima koji pristupaju ispovijedi? Poziva ih na pouzdanje. Poziva ih da imaju izvanredno pouzdanje u Boga koji je sama ljubav, praštanje, sposobnost za prihvat, nježnost i koji ima veliku želju zagrliti nas kao svoju djecu. Nisu važni grijesi ni pogreške.
Bog vidi našu želju da se popravimo, promijenimo život, da se pomirimo. I to mu je dostatno”, kazao je Flaviano. Evo, od svetog Mandića treba učiti kako se držati u ispovjedaonici i zašto ga je papa Franjo izabrao kao zaštitnika Jubileja milosrđa.
>>Biskup Mile Bogović: Nećemo prihvatiti obnovu slike Stepinca kao grešnika
Samo je Bog sveti i nitko drugi.