Najmanje milijun imigranata spremno je za pokret i doći će ove godine u Europu, upozorio je šef Frontexa, europske agencije za granice, Fabrice Leggeri.
– Nikakve granice ni žice neće ih zaustaviti – kazao Leggeri i istaknuo kako loša geopolitička situacija, koja se nikako ne stabilizira, tjera ljude da odlaze iz domova.
Njemačka pooštrila zakon
Fabrice Leggeri je u travnju prošle godine – u razgovoru za Večernji list – rekao da je milijun i pol ljudi spremno doći u Europu, da se težište migrantskih tijekova prebacuje s mediteranske na balkansku rutu i da se treba pripremiti. Tada još nitko nije obraćao pozornost na ta upozorenja, a države su ih se sjetile tek kad je u ljeto buknula kriza, a migranti – za koje se mjesecima ranije znalo da će krenuti na put – zaista iz Turske počeli masovno dolaziti u Europu. Sada je situacija puno kompliciranija – bazen se imigranata u EU napunio, javnost se u većini država odupire useljavanju, države se parcijalno nose s problemom, reagira se na mah, a zajedničkog rješenja nema, već se javljaju tenzije između država te između članica i Bruxellesa. Sve to, upozoravaju, recept je za masovnu humanitarnu i sigurnosnu katastrofu.
Na sjevernoj grčkoj granici s Makedonijom i dalje je zarobljeno nekoliko tisuća izbjeglica, mahom iz Sirije i Iraka, a još stotine i stotine njih stižu iz Turske. Nakon Austrije, Makedonije i Slovenije, vojsku je na granicu poslala i Bugarska, a Srbija je vojsku jučer stavila u punu pripravnost. U Ljubljani je za subotu zakazan prosvjed protiv migrantskog centra u koji je u utorak država smjestila prve tražitelje međunarodne zaštite u Sloveniji. Danas će prosvjed biti u gradu Vrhnika. Istodobno, Frontex u “sobi za krizna stanja” u svom sjedištu u Varšavi uz pomoć satelitskih snimaka u realnom vremenu i podataka s terena prati kretanje migranata te upozorava da se otvara novi smjer, preko Bugarske i Ukrajine. Crna Gora pojačava svoju granicu nakon indikacija da bi ruta mogla tamo skrenuti. Grčka je pred pucanjem – uz ekonomsku krizu i prijetnje izbacivanjem iz Schengena, migrantski pritisak prijeti kaosom i pretvaranjem Grčke de facto u državu Bliskog istoka. Mijenjaju se zakoni o azilu – sa sastanka u Beču država balkanske rute, ali bez Grčke, koja je zbog toga povukla svog veleposlanika iz Austrije, što je razbjesnilo Bruxelles, države su zauzele jasan stav da migranti ne mogu birati u kojoj državi žele tražiti azil. Njemačka još ne zatvara granice, ali je dolazak 1,1 milijuna izbjeglica tijekom prošle godine, a procjena je da će do 2020. doći od 3,6 milijuna pridošlica, znatno opteretio socijalne službe i intenzivirao pritisak na vladu kancelarke Angele Merkel. Stoga je i jučer pooštren zakon o azilu koji predviđa bržu obradu zahtjeva, bržu deportaciju onih koji ne zadovoljavaju uvjete te teže spajanje obitelji.
Samo na kratko vrijeme
– Moramo zaštiti vanjske granice, i to zajedno. U ovom konkretnom slučaju, granicu Grčke i Turske i istovremeno Makedonije i Grčke. Poslali smo policajce u Makedoniju i spremni smo ih poslati još – kazao je ministar vanjskih poslova Miro Kovač u intervjuu za RAI.
– Sve dok Njemačka i Austrija primaju imigrante, možemo ih pustiti da prođu, ali Hrvatska neće postati sabirni centar. Naša je zemlja u teškoj ekonomskoj situaciji, mladi se iseljavaju, a mi izbjeglice možemo zadržati samo kratko vrijeme, i to maksimalno njih 1500 – objasnio je Kovač.
>> Renzi: manje novca za članice koje nisu solidarne u izbjegličkoj krizi
>> 'Moramo smanjiti broj izbjeglica koji dolaze jer moramo osigurati stabilnost unije'
Držimo se država članica Višegradske skupine u zajedničkoj politici oko migranata.