Papa Franjo relocirao je više izbjeglica koji su doplovili do Grčke nego šesnaest država članica Europske unije koje od rujna 2015. imaju zakonsku obvezu relocirati dio sirijskih izbjeglica iz Grčke na svoj teritorij po sustavu kvota, no među kojima neke zemlje, poput Hrvatske, u proteklih pola godine nisu relocirale nijednog od njih.
Ne poštuju sustav kvota
Papa Franjo u subotu je, podsjetimo, posjetio migrantski centar na grčkom otoku Lezbosu, a natrag sa sobom u Vatikan poveo je dvanaestero izbjeglica. No države koje su se zakonski na razini EU obvezale da će iz Grčke relocirati oko 50 tisuća izbjeglica iz Sirije i Iraka toliko sporo ispunjavaju svoje kvote da je papa Franjo uspio u jedno poslijepodne ostvariti bolji rezultat u relokaciji izbjeglica iz Grčke nego većina članica EU.
Prema posljednjim podacima Europske komisije od 11. travnja, desetak država, među njima i Hrvatska, nije još relociralo nikoga iz Grčke. Među njima, istina, ima država poput Austrije i Švedske koje su zbrinule desetke tisuća izbjeglica koji su sami pronašli put od Grčke do tih država, krećući se balkanskom migrantskom rutom. Austriji i Švedskoj nitko ne zamjera što još nisu formalno relocirale nikoga iz hotspotova u Grčkoj iako se i od njih očekuje da to učine što prije. No na zemlje poput Hrvatske, koje su glasale za uvođenje principa relokacije po sustavu kvota, a poslije nisu ništa učinile da bi započele s relokacijom ni iz Italije ni iz Grčke, u Bruxellesu se ne gleda s tolikim razumijevanjem.
Nešto više razumijevanja bilo je u vrijeme dok su balkanskom rutom i dalje pristizale tisuće ljudi dnevno pa je i Hrvatska odgađala početak relokacije iz Grčke s obrazloženjem da mora upravljati pritiskom na ruti, no otkad je ruta praktički zatvorena, Komisija i Vijeće EU potiču sve države, pa tako i Hrvatsku, da ispune svoje obveze po kvotama. Posebna su pak priča zemlje poput Mađarske i Slovačke, koje su glasale protiv i bile preglasane kad se usvajala odluka o relokaciji pa se i danas bore protiv te odluke tužbama Sudu EU u Luksemburgu ili referendumom. Iako su svjesni da te zemlje iz političkih razloga ne žele sudjelovati u relokaciji, u Komisiji naglašavaju da to nije stvar izbora, nego je to zakonska obveza država članica nakon što je takav europski propis usvojen u rujnu na Vijeću EU.
Sustav – jedan za jedan
Ipak, krivnja za tako mali broj stvarno relociranih izbjeglica ne leži samo na zemljama koje bi ih trebale zbrinuti, nego i na grčkim vlastima koje su kasnile u uspostavi tzv. hotspot centara, gdje se odabiru izbjeglice koje zaslužuju međunarodnu zaštitu kroz sustav relokacije.
Sada, međutim, hotspot centri u Grčkoj rade, a nakon stupanja na snagu novog sporazuma između EU i Turske na grčke otoke ulazi osjetno manji broj migranata i izbjeglica nego prije. U idealnom scenariju koji zamišlja Komisija, sve izbjeglice trenutačno “zatočeni” u Grčkoj trebali bi biti relocirani ravnomjerno po ostatku EU po sustavu kvota koje su dosad mahom neispunjene. A za svakog novog izbjeglicu koji se iz Grčke vrati u Tursku temeljem novog sporazuma EU i Turske trebao bi također po sustavu kvota biti preseljen po jedan sirijski izbjeglica iz Turske na područje država članica EU.
>> Papa Franjo: Izbjeglice nisu brojevi, zaštitite ih
>> Papa na Lezbosu: Ovo je drukčije putovanje od ostalih. Putovanje obilježeno tugom
Eto Papa... sad se mozes preobratit na Islam.