I Mađarska i Njemačka, dvije zemlje prema kojima Hrvatska usmjerava izbjeglice koje u našu zemlju ulaze iz Srbije, protekla dva dana užurbano donose odluke koje bi mogle biti pogubne za trenutačnu hrvatsku taktiku transferiranja izbjeglica što brže i dalje. Mađarski parlament, naime, prekjučer je izglasao pravne temelje za zatvaranje mađarsko-hrvatske granice za migrante, a njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere jučer je najavio stvaranje tranzitnih zona na njemačkim granicama, gdje bi se razvrstavalo izbjeglice na one koji smiju ući u Njemačku i one koji ne smiju.
Mađarski parlament usvojio je prekjučer promjene zakona koje omogućuju sudovima uz hrvatsku granicu da vode kaznene postupke protiv izbjeglica zbog ilegalnog prelaska ili oštećenja granične ograde. - Dosad je samo sud u Szegedu, blizu srpske granice, imao ovlasti da po hitnoj proceduri procesuira kaznena djela ilegalnog prelaska granice ili oštećenja ograde. Ali pošto sada većina migranata ulazi preko mađarsko-hrvatske granice, ovom odlukom smo dali posebne ovlasti i sudovima u Pečuhu i Nagykanizsi - rekao nam je jučer Marton Gyongyosi, zastupnik u mađarskom parlamentu iz redova krajnje desne stranke Jobbik, koja je u ovoj odluci podržala stranku Fidesz premijera Viktora Orbana. Prema Gyongyosevim riječima, u mađarskom parlamentu nema sumnje oko toga da će Orban dovršiti ogradu prema Hrvatskoj te da će sudovi tretirati svaki prelazak ili oštećenje ograde kao kazneno djelo za koje se izbjeglicama ubrzano sudi i protjeruje natrag u Hrvatsku.
Grabar-Kitarović razgovarala s Orbanom
Iz Orbanova ureda također stižu signali da će ograda prema Hrvatskoj biti vrlo brzo dovršena i da će izgledati kao i ona na mađarsko-srpskoj granici. "Kao i sa srpskom granicom, odredit ćemo točke na kojima će se granica između Hrvatske i Mađarske moći prelaziti sukladno pravilima i spriječit ćemo prelazak zelene granice", izjavio je za T-portal Csaba Grezsa iz Orbanova ureda za odnose s javnošću. Dodao je da će se "prije zatvaranja zelene granice" konzultirati sa svima s kime se može konzultirati, pa će "u tom cilju članovi mađarske vlade posjetiti i Hrvatsku".
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je u New Yorku razgovarala s premijerom Viktorom Orbanom, a u izjavi HTV-u uoči tog sastanka naglasila je da Hrvatska i Mađarska moraju surađivati, bez obzira što tko mislio o potezima jedne ili druge države. - Jednostavno smo orijentirani jedni na druge i moramo rješavati bilo kakva otvorena pitanja u duhu dobrosusjedstva - rekla je predsjednica Grabar Kitarović za HTV. Dodala je kako se moraju osigurati vanjske granice EU, kako ona između Grčke i Turske, tako i ona između Hrvatske i Srbije.
Hrvatska taktika upravljanja rijekom izbjeglica mogla bi se promijeniti ne samo zbog poteza Mađarske, nego i zbog moguće uspostave tranzitnih zona na njemačkoj granici. Uvođenje takvih zona značilo bi da ne ulaze sve izbjeglice u Njemačku, već ulaze u zone slične onima u zračnim lukama, gdje se jedni propuštaju dalje, a drugi vraćaju natrag. Tranzitne zone značile bi da Njemačka djelomično zatvara vrata, što bi stvorilo lančanu reakciju i Hrvatsku dovelo u opasnost da ne može tako brzo transferirati izbjeglice. Njemački ministar unutarnjih poslova pripremio je prijedlog, no socijaldemokratski članovi vlade iz SPD-a žele da se o njemu još raspravi. Bavarski demokršćani iz CSU-a žele da se što prije usvoji jer, riječima ministra unutarnjih poslova Bavarske Joachima Herrmanna, "priljev izbjeglica treba ograničiti brzim procedurama vraćanja na austrijskoj granici".
Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza
>>Ostojić: Kada izbjeglice dolaze samo na jedno mjesto, Hrvatskoj se olakšava posao
>>'Južni pravac neće biti otvoren za izbjeglice jer je to puno teži put'
Kad bježiaš od bombi i rata onda se sklanjas na najbliži sigurni teritotij, a ovi prelaze više od 5 tisuća kilometara.