Izbjeglička kriza

Sredili smo mediteransku rutu, sad treba balkansku

European Commission President Jean-Claude Juncker (L) talks with European Parliament President Martin Schulz ahead of his address, about migrants crisis, to the European Parliament in Strasbourg, France, September 9, 2015.   REUTERS/Vincent Kessler  TPX I
Foto: Reuters/PIXSELL
10.09.2015.
u 13:00

Po prijedlogu raspodjele još 120.000 migranata, gotovo polovicu primit će Njemačka i Francuska. Hrvatskoj je predviđeno 1064, pa bi ih ukupno trebala zbrinuti 1614

Svi smo mi u Europi u jednom trenutku bili izbjeglice i moramo pokazati humanost u ovoj izbjegličkoj krizi jer je to za Europu pitanje povijesnog poštenja – poručio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u govoru o stanju Unije u kojemu je predstavio prijedlog preraspodjele još 120 tisuća sirijskih, afganistanskih i eritrejskih izbjeglica koji su došli do Grčke, Mađarske ili Italije. Povrh ranije predloženog premještanja 40.000 Sirijaca i Eritrejaca iz Italije i Grčke, od čega je Hrvatska pristala zbrinuti njih 400, te preseljenja 20.000 Sirijaca iz izbjegličkih logora oko Sirije, od čega je Hrvatska pristala primiti njih 150, novi prijedlog Komisije predviđa da Hrvatska zbrine još 1064 osobe.

Navodeći primjere u kojima su Europljani bili prisiljeni na masovne zbjegove u povijesti, među kojima je spomenuo i ljude "koji su bili prisiljeni bježati iz svojih domova nakon jugoslavenskih ratova", Juncker je zaključio da "mi Europljani ne smijemo nikad zaboraviti zašto je davanje utočišta i ispunjavanje prava na azil toliko važno".

Zamislite da ste to vi

– Možemo graditi zidove i ograde. Ali zamislite na sekundu da ste to vi, s djetetom u naručju, i da se svijet oko vas raspada. Nema cijene koju ne biste platili, nema ograde koju ne biste preskočili, nema mora koje ne biste preplovili, nema granice koju ne biste prešli kad biste bježali od rata ili barbarizma takozvane Islamske države – rekao je Juncker.

– Dakle, vrijeme je da djelujemo i upravljamo izbjegličkom krizom. To nema alternative – dodao je.

Europska komisija želi upravljati izbjegličkom krizom tako što će raspodijeliti 160.000 ljudi koji su došli do triju najugroženijih država članica EU, ali i tako što će uvesti stalni mehanizam premještanja migranata iz svake države članice EU koja se u budućnosti nađe pod sličnim pritiskom. To znači da sada predložena brojka od 160.000 ljudi za EU i, unutar toga, 1614 ljudi za Hrvatsku može s vremenom narasti neograničeno više, već ovisno o tome hoće li biti novih izbjegličkih valova prema Europi. A po svemu sudeći, hoće.

– Budimo jasni i iskreni prema našim često zabrinutim građanima: dok god traje rat u Siriji i teror u Libiji, izbjeglička kriza neće jednostavno nestati – rekao je Juncker. Navodeći da je mediteranska migrantska ruta stabilizirana posljednjih mjeseci zahvaljujući novopokrenutoj operaciji EU na moru, predsjednik Komisije je ustvrdio da "sada trebamo na sličan način stabilizirati balkansku rutu, koja je očito bila zanemarena".

Istovremeno sa stvaranjem zajedničke azilantske politike, Juncker želi i jačati vanjske granice. Ali u svome govoru pred Europskim parlamentom posebno je naglasio da neće dozvoliti narušavanje slobode kretanja ljudi.

– Schengenski sustav neće biti ukinut u mandatu moje Europske komisije – poručio je.

Merkel ga podržava

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u vrijeme Junckerova govora u Strasbourgu govorila pred svojim parlamentom u Berlinu, proteklih je dana upozoravala da će se schengenski sustav urušiti ako se ne dogovori nova zajednička azilantska politika unutar EU, a ona osobno i njezina vlada snažno podržavaju Junckerov plan preraspodjele 160.000 izbjeglica po kvotama. Prema Junckerovu prijedlogu, Njemačka i Francuska same bi zbrinule gotovo polovicu od 120.000 izbjeglica, zajedno sa Španjolskom te bi zemlje primile oko 60 posto ukupnog broja, no već četvrta država članica s najvećom kvotom za zbrinjavanje je Poljska, koja se snažno protivi takvim kvotama. Nije jasno kako će Vijeće EU, u kojem svih 28 država članica mora odobriti prijedlog Komisije, donijeti odluku i hoće li predložene brojke na kraju uopće biti usvojene ili će biti umanjene.

Predsjednik Komisije snažno je apelirao na države članice da na sastanku Vijeća EU u ponedjeljak prihvate njegov prijedlog.

– Odbijanje brodova s dokova, paljenje izbjegličkih kampova i okretanje glave od jadnih i bespomoćnih ljudi... To nije Europa – rekao je Juncker.

>> Jean-Claude Juncker: Potrebno nam je više Unije u našoj politici prema izbjeglicama

Komentara 14

Avatar superhik74
superhik74
14:55 10.09.2015.

Koja je ovo smijurija, Mediteransku rutu ste sami sebi otvorili, kao sto vam je I predvidio pokojni Gadafi prije nego sto ste ga ubili, lijepo je rekao u svibnju 2011 da ce : "Europa goriti u paklu, zbog mase izbjeglica za koje je stabilna Libija bila brana." On jest bio cudak I diktator ali je Libija bila zemlja koja je bila najprosperitetnija na Africkom kontinentu, a sada je kupleraj raznoraznih teroristickih skupina koje po njoj divljaju i bave se svercom ljudi kojom zatrapavaju vasu EU beskicmenu tvorevinu. Balkanska rutu ste takodjer sami sebi otvorili pokusajem svrgavanja Assada, samo sto je taj naucio lekciju iz Libije I Kina I Rusija ga nisu ostavile na cjedilu izvukavsi poruku iz Libijske prevare tzv. "zapadnih demokracija" odnosno kolonijalnih sila. Ovo ce trajati desetljecima ako ne rezultira trecim svjetskim ratom.

PL
@ploto@
13:31 10.09.2015.

Sredili smo mediteransku rutu, sad treba balkansku - zaključiše Juncker i Shultz te odoše na konjak u birtiju "Kod dva masona"

Avatar Baroudeur
Baroudeur
14:48 10.09.2015.

Da ne odbacujemo krivnju u Europi jedne na druge mi obicni ljudi, jer ovo je katastrofa za cijelu UE i nista nije rijeseno jer politicari zive dan na dan a placeni su (debelo) da predvidaju u godine unaprijed. Ovo vodii do velikih nereda da ne kazem jos gorje. Zao mi je svih nas u Europi osim onih fantazista sto ti sole pamet da smo svi isti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije