U izmijenjenom svjetskom scenariju, obilježenom nestabilnošću i političkim preokretom u SAD-u izborom Donalda Trumpa za predsjednika, održana je 53. konferencija o sigurnosti u Münchenu. Na konferenciji je sudjelovalo 500 predstavnika (80 ministara vanjskih poslova i obrane te 30 šefova država i vlada) zemalja koji su imali više od tisuću bilateralnih susreta.
Esencijalni vojni savez
U hrvatskom izaslanstvu bili su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministar vanjskih poslova Ivo Davor Stier. “Svijet je izmijenjen na dramatični način. Nemamo više stabilan međunarodni red, a i odnos s Rusijom nije baš dobar”, kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel oslikavši u kakvom su okruženju raspravljali diplomati i državni čelnici, koje je čuvalo oko četiri tisuće policajaca.
Svakako je za buduće odnose u svijetu važan odnos SAD-a i Europske unije s Rusijom. Trump je govorio o potrebi poboljšanja odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pa se sa zanimanjem očekivalo što će njegov potpredsjednik Mike Pence kazati u Münchenu. “SAD će nastaviti tražiti od Kremlja da poštuje sporazum iz Minska o Ukrajini, iako predsjednik Donald Trump traga za novim zajedničkim terenom s Moskvom”, kazao je Pence.
Ta se izjava nije svidjela Rusiji, pa je Konstantin Kosachev, predsjednik komisije za međunarodne odnose Saveznog vijeća, u izjavi za rusku agenciju Interfax kazao kako je „stajalište, koje je ponovio Michael Pence, prema kojem je isključivo Rusija odgovorna za primjenu sporazuma iz Minska, razočaravajuće. Takav pristup omogućuje vladi u Kijevu da sabotira sporazume iz Minska jer rješenje krize u Donjecku dolazi poslije želje za osvetom Rusiji koju se želi držati pod sankcijama i u klimi stalnog sučeljavanja sa zapadnim svijetom“. Čini se kako su odnosi Washington – Moskva ponovno postali hladni. A, Pence je potvrdio kako “Trump i narod SAD-a ostaju potpuno odani našoj transatlantskoj uniji”.
Dakle, ništa od raspada NATO-a, kako je to priželjkivao Putin i kako se to moglo zaključiti iz Trumpove izjave da je taj savez zastario. Atlantski savez ostaje okosnica zaštite sloboda i demokracija i dobro je što se to potvrdilo u Münchenu na konferenciji o sigurnosti. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ocijenio je esencijalnim vojni savez Europe i SAD-a. Odnos s Rusijom možda je najbolje opisala Merkel kazavši da je ona “susjedna zemlja” i da će nastaviti djelovati na poboljšanju odnosa s Rusijom „bez obzira na to što imamo različita mišljenja o raznim temama“. Možda su se stvari, na određeni način, vratile na vrijeme prije Trumpova ulaska u Bijelu kuću.
Unutar te najvažnije koncentracije geopolitike kretalo se i hrvatsko izaslanstvo. Grabar-Kitarović sastala se s Penceom, ali i s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.
Održala 10 bilaterala
– Razgovarala sam s američkim kongresmenima, posebno detaljno sa senatorima Johnom McCainom i Lindsey Grahamom o stanju u jugoistočnoj Europi, kako zadržati stabilnost na ovom području. Kao i o odnosima Hrvatske i SAD-a – izjavila je predsjednica dodavši da su reakcije na njezin govor o stanju na jugoistoku Europe sjajne, kako Hrvatska uspijeva privući pozornost, da sve više ljudi koristi izraz jugoistok Europe, a ne Balkan te da je službeno održala deset bilaterala.
Nakon što je u subotu izjavila kako je u razgovoru s Lavrovom pokrenula pitanje zagađenja iz rafinerije u Bosanskom Brodu, predsjednica je jučer objavila da će “Hrvatska rafineriji dati priključak na plin, a ruski vlasnici ubrzati modernizaciju tog naftnog postrojenja” i potvrdila da konkretni rokovi nisu dogovoreni te najavila da će o tome izvijestiti premijera Andreja Plenkovića.
> > Grabar-Kitarović: Pence me ugodno iznenadio otvorenim stavom, a Lavrov iznimno cijeni iskrenost
Osam sekundi s Penceom i devet sekundi s Lovrovim. Dobar posao.