Obećanje koje je u prvome planu nova je imigracijska politika ili, još bolje, antiimigracijska politika. Kada se to spomene, prvo na pamet pada obećanje da će sagraditi zid na granici s Meksikom dugoj više od tri tisuće kilometara, deportacije, ali i totalna kontrola nad time tko ulazi u zemlju.
Gradnja zida jedan je od njegovih prioriteta zato što je dobar dio bijelih konzervativnih birača pridobio upravo time što im je obećao da će zemlju vratiti onima kojima ona pripada. Bivši newyorški gradonačelnik Rudy Giuliani, republikanac koji se nalazi u krugu onih u koje Trump ima najviše povjerenja, kazao je da bi novi predsjednik zid mogao sagraditi bez odobrenja s Capitol Hilla.
On naglašava da će Trump tu koristiti institut izvršne naredbe, čemu je pribjegavao i Obama kada mu je postalo jasno da neke svoje zakone neće uspjeti provući kroz Kongres. Giuliani je naglasio da u proračunu za tekuću godinu već postoji novac za podizanje nekih novih dijelova granične barijere.
Naime, na granici s Meksikom već je u dužini od oko 600 kilometara postavljena ograda. Uz to Trump bi mogao preusmjeriti neka sredstva namijenjena provedbi imigracijske politike na izgradnju zida. Usto će on u prvih 100 dana vjerojatno pokušati ispuniti obećanje o protjerivanju dva milijuna ilegalnih imigranata s kriminalnim dosjeima.
Trumpovi stavovi prema ostalih devet milijuna ilegalaca malo su se ublažili, no on i dalje tvrdi da će većinu njih poslati odakle su došli, a zatim omogućiti da se dio njih legalno vrati u SAD. Sigurno će odmah pojačati kontrolu na granicama, što će biti prijelazni period do dovšetka zida. Uvest će i strožu kontrolu ulaska u SAD, a kriteriji za dobivanje viza, osobito muslimanima, bit će dodatno zaoštreni.
Bez zdravstvenog bi moglo ostati 20 milijuna ljudi
Nakon prvoga posjeta Bijeloj kući Trump je odmah otišao na Capitol Hill gdje je razgovarao s vođom republikanske većine u Zastupničkom domu Kongresa Paulom Ryanom, a jedna od glavnih tema bile su pripreme za poništavanje zakona o zdravstvenom osiguranju.
Za Trumpa će u prvih sto dana u Bijeloj kući biti presudno da poništi “Obamacare”, zakon o dostupnom zdravstvenom osiguranju za koji je on tijekom cijele kampanje tvrdio da je štetan zato što obavezuje poslodavce da plaćaju zdravstveno osiguranje za svoje zaposlenike.
On je Ryanu kazao da taj Obamin zakon želi zamijeniti nečim što će biti bolje i ljudima još dostupnije. No još nije govorio o detaljima tog novog zakona. U prilog tome da bi ovo obećanje moglo biti jako brzo provedeno ide i to što su republikanci u Zastupničkom domu već više puta pokušali srušiti Obaminu zdravstvenu reformu, a u tome je prednjačio upravo Ryan.
Njih dvojica imaju sličnu koncepciju novog zakona o zdravstvenom osiguranju. Njihova je zamisao da zdravstveno osiguranje opet vrate u domenu odluke pojedinaca koji će na zdravstveno osiguranje koje uplaćuju dobiti porezne olakšice.
Uz to, oni bi uveli štedne račune za zdravstveno osiguranje, a oni koji bi ih imali dobili bi dodatne porezne olakšice. No glavni je problem što da bi dvadesetak milijuna onih koji su u okviru “Obamacarea” dobili zdravstveno osiguranje bez njega ostali, i to bez neke konkretne perspektive da do njega ponovno dođu.
Osobito bi loše prošli oni koji već boluju od nečega jer Trump osiguravateljima želi dati pravo da odbiju osigurati takve osiguranike. Iako će Trump ovdje nastojati surađivati s Kongresom, on i ovaj zakon može ukinuti izvršnom naredbom.
Smanjiti poreze, otvoriti radna mjesta i potaknuti rast
Manji porezi, rušenje slobodne trgovine, otvaranje više radnih mjesta i veći gospodarski rast, neki su od ključnih ciljeva novog predsjednika SAD-a, ali, s obzirom na alate kojima planira ostvariti, već su sada mnogi analitičari skeptični da će to dovesti do željenih rezultata rasta.
Porezi su omiljeno predizborno obećanje svih političara. Trump predlaže, primjerice, da samci s primanjima manjim od 25.000 dolara i bračni parovi s primanjima manjim od 50.000 dolara ne bi trebali plaćati porez na dohodak. No i za one s najvećim primanjima porezna stopa bi pala na 25 posto.
Time je odmah “kupio” 120 tisuća građana koji od sljedeće godine ne bi plaćali porez na dohodak. I tvrtkama je obećao manje poreze koji bi trebali pasti s 25 na 15 posto. No, stručnjaci su zabrinuti hoće li to produbiti manjak u proračunu.
Trump je i za to našao rješenje. On bi manjak nadoknadio postupnim oporezivanjem prihoda u inozemstvu koje ostvaruju američke multinacionalne kompanije i koje zbog rupa u zakonu potpuno legalno izbjegavaju plaćanje poreza u SAD-u.
Računica je i da će smanjenje poreza potaknuti rast američkoga gospodarstva. Rast će potaknuti i kroz obećanu protekcionističku politiku jer će tako zadržati radna mjesta i bogatstvo unutar SAD-a. No i tu se stručnjaci s njim ne slažu te misle da će takva politika zapravo rast usporiti.
Trump namjerava tako preispitati sve trgovinske ugovore SAD-a s drugim zemljama, za početak otkazati sjevernoamerički ugovor o slobodnoj trgovini NAFTA s Kanadom i Meksikom, a potom obnoviti pregovore s novim boljim uvjetima za SAD. Želi da se i sporazum o transpacifičkoj slobodnoj trgovini TPP nikad ne ratificira te da se odustane od pregovora s EU o transatlantskom sporazumu TTIP.
Trump je veliki bijes pokazivao prema Kini jer je nakon njihova pristupa WTO-u u Americi zatvoreno više od 50.000 tvornica i izgubljeno nekoliko desetaka milijuna radnih mjesta. Sada to želi vratiti, što je naime htio i Obama, ali je i shvatio da to nije tako jednostavno.
Govorio je Trump i o potrebnoj reviziji FED-a tražeći veću transparentnost monetarne politike i odluka središnje banke koje bi sprečavale iz povijesti poznate balone ili pritiske na inflaciju i slabi dolar.
>> Ovako će izgledati novi svjetski poredak nakon izbora Trumpa za predsjednika SAD-a
Jel moramo i mi vratit one helikoptere.