Turski predsjednik Tayyip Erdogan danas je poručio međunarodnim izbornim promatračima da trebaju "znati gdje im je mjesto" nakon što su kritizirali referendum kojim su mu proširene ovlasti.
Erdogan je ispred predsjedničke palače u Ankari poručio okupljenim pristašama da su s rezultatima nedjeljnog referenduma završile sve rasprave o promjeni ustava i stvaranju izvršnog predsjedništva. Sad će započeti provedba reforma, počevši s pravosuđem, rekao je turski čelnik.
Izborno povjerenstvo objavilo je neslužbene rezultate koji pokazuju da je 51,4 posto glasača podržalo tu najveću izmjenu turske politike od osnivanja moderne turske države u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Europski promatrači smatraju kako nedjeljni referendum nije zadovoljio međunarodne demokratske standarde.
Erdogan je istaknuo kako nije "vidio, čuo ili priznao" izvještaje promatračke misije Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OSCE), te je dodao kako su se neke europske države protivile ustavnim promjenama više od turske oporbe.
Obvezao se i da operacija "Štit Eufrata" kojom je turska vojska ušla u sjevernu Siriju neće biti posljednja akcija te vrste u regiji nego prvo, te da će Ankara provoditi koliko god vojnih operacija bude potrebno u borbi protiv terorizma.
Erdogan je također spomenuo organiziranje referenduma o nastavku pristupnih pregovora Europskoj uniji, dan nakon pobjede na referendumu o jačanju njegovih ovlasti.
"Drže nas 54 godina na pragu Europske unije, zar ne? Možemo poslušati želju našeg naroda ili njihovu odluku", rekao je Erdogan u kratkom govoru u Ankari, kada nije spomenuo datum takve eventualne inicijative.
Odnosi Ankare i Europske unije su jako napeti posljednjih mjeseci. Turski predsjednik optužuje neke europske čelnike za nacističke metode nakon što su mu otkazani skupovi potpore u Njemačkoj i Nizozemskoj.
"Europska unija prijeti zaleđivanjem pregovora. Iskreno govoreći to nam nije jako važno. Neka nam jave što su odlučili", rekao je turski predsjednik. Pristupni pregovori Turske su na mrtvoj točci već nekoliko godina.
Tijekom kampanje za referendum o jačanju predsjedničkih ovlasti, Erdogan je više puta ponovio da će se zalagati za uspostavu smrtne kazne. Francusko predsjedništvo je u ponedjeljak istaknulo da bi takva inicijativa predstavljala očiti prekid s europskim vrijednostima.
Produljenje izvanrednog stanja
Tursko vijeće nacionalne sigurnosti koje vodi Erdogan danas je predložilo vladi tromjesečno produljenje izvanrednog stanja koje je stupilo na snagu nakon neuspjelog državnog udara u srpnju prošle godine, izvijestio je tv-kanal NTV.
Odluka je donesena dva dana prije isteka mjere i dan nakon što je na referendumu izglasano jačanje predsjedničkih ovlasti. Kako bi zajamčili nastavak zaštitnih mjera demokracije, načela pravne države i prava i sloboda, predloženo je produljenje izrenrednog stanja, navelo je vijeće u prioćenju, prenijela je NTV.
Izvanredno stanje je već dva puta produljeno, u listopadu i u siječnju nakon što je proglašeno 20. srpnja, 5 dana nakon pokušaja puča. Od tada je više od 47.000 osoba uhićeno i više desetaka tisuća djelatnika javnog sektora je izgubilo posao, što je izazvalo oštre kritike Zapada.
Vlada će zasjedati kasnije u ponedjeljak i očekuje se da će objaviti svoju odluku o izvanrednom stanju.
"Velika podjela"
Rezultat nedjeljnog turskog referenduma o ustavnim promjenama nije onakav kakvom se Recep Tayyip Erdogan nadao. Pobjeda je bila tješnja nego li je itko očekivao, a turska oporba bučno prigovara da se radi o prijevari.
Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) evidentno je podbacila i čak njezine najvjernije pristaše otvoreno su razočarane s dobivenih jedva nešto preko 51 posto glasova, što umjesto jasne i nedvojbene pobjede otkriva duboko podijeljenu naciju.
"Ovo je veliki udarac za AKP. Pobijedili su za dlaku", kaže Elmira Bayrasli, profesorica na njujorškom koledžu.
"Pola zemlje je glasalo protiv, a Erdogan ne može ignorirati činjenicu da je izgubio Istanbul, Ankaru i Izmir, tri najveća grada u zemlji", dodaje Bayrasli.
Washington Post u članku pod naslovom "Velika podjela" posebno ističe da je Erdogan u više od 20 godina političke karijere prvi put izgubio Istanbul, grad u kojem je počeo politički uspon kao gradonačelnik.
Tijesna pobjeda još i više čudi s obzirom na atmosferu u kojoj se odvijala kampanja. Većina medija u zemlji pod vladinom je kontrolom i navijački se odnosila prema referendumu, a u zemlji je i dalje na snazi izvanredno stanje, proglašeno nakon pokušaja puča prošle godine.
"Razlika u broju glasova je prilično iznenađujuća", rekao je Howard Eissenstat, profesor povijesti na njujorškom sveučilištu St Lawrence.
"U slobodnom okruženju, bez atmosfere straha, bez medijskog pritiska, mislim da je očito da bi Erdogan glatko izgubio", dodao je.
Erdogan je uoči referenduma govorio kako je prijelaz na predsjednički sustav, kojim on dobiva široke izvršne ovlasti, nužan za stabilizaciju zemlje. Kako će to ostvariti ako je pola zemlje glasalo protiv?
"Mislim da će ovakav rezultat donijeti suprotno, odnosno povećati polarizaciju. Cijena stabilne vlade bit će nestabilno društvo", smatra Ozgur Unluhisarcikli, ravnatelj podružnice Marshallove zaklade u Ankari.
Unluhisarcikli naglašava da je Erdogan obilno koristio državna sredstva u kampanji, a njegovi su nastupi bili u cijelosti prenošeni na državnim i komercijalnim televizijama.
Oporbi ne samo da je bio uskraćen pristup u medijima nego su im ponekad mjesne vlasti lojalne Erdoganu uskraćivale skupove koristeći se ovlastima koje im omogućava izvanredno stanje.
"Ako ljudi ne mogu održavati skupove, onda to nema veze sa slobodnim izborima", kaže Unluhisarcikli.
Nije u skladu s europskim standardima
Zajednička promatračka misija OESS-a i Vijeća Europe zaključila je danas pak da referendum nije održan u skladu s europskim standardima, a izvjestiteljica Europskog parlamenta za Tursku rekla je da pristupni pregovori između te zemlje i EU-a moraju biti suspendirani ako se usvojeni paket reformi provede bez izmjena.
"Referendum je održan u nejednakim uvjetima jer dva tabora u kampanji nisu imala jednake mogućnosti", rekao je Cezar Florin Preda, član promatračke misije i šef izaslanstva Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
S njim se složila Tana De Zulueta, šefica izaslanstva OESS-a. "Referendum je održan u političkom okruženju u kojemu su ograničene temeljne slobodne važne za istinski demokratski proces zbog izvanrednog stanja i dvije strane nisu imale jednake mogućnosti da izlože svoja stajališta biračima".
"Naknadne promjene u prebrojavanju glasova onemogućile su mjere opreza protiv prijevara", kazao je Preda aludirajući na odluku Središnjega izbornog povjerenstva da prizna glasačke listiće bez pečata.
"Ne govorimo o prijevarama jer o tome nemamo nikakvih informacija", rekao je on, dodavši da to pitanje ne spada u njihovu nadležnost.
Prema promatračkoj misiji, osim nejednakih mogućnosti i ograničenja temeljnih sloboda, kampanju za referendum je obilježilo i jednostrano medijsko praćenje.
Pristupni pregovori između Turske i Europske unije moraju biti suspendirani ako se reforme odobrene na turskom referendumu provedu bez izmjena, izjavila je izvjestiteljica Europskog parlament za Tursku Kati Piri.
"Jasno je da se zemlja ne može pridružiti EU-u s ustavom koji ne poštuje razdvajanje ovlasti i nema ravnotežu vlasti", rekla je Piri u izjavi objavljenoj na svojoj internetskoj stranici.
Foto: Reuters/PIXSELL
"Ako se taj paket (reformi) provede bez izmjena, to će morati dovesti do formalnog suspendiranja pristupnih pregovora s EU-om. Nastavak razgovora o integraciji Turske u Europu u sadašnjim okolnostima postao je lakrdija", napisala je.
Turci su na nedjeljnom referendumu tijesnom većinom, s nešto više od 51 posto, podržali ustavne promjene kojima se šire ovlasti predsjednika Tayyipa Erdogana. Izmjene ustava, ukupno 18, omogućit će Erdoganu da imenuje i smjenjuje ministre, kandidira se još dva puta za predsjednika i ponovno preuzme vodstvo nad svojom strankom AKP. O njima se odlučivalo na referendumu jer nisu dobile dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Erdogan tvrdi da time želi osigurati stabilnost i gospodarski rast, dok kritičari smatraju da želi apsolutnu vlast.
Oprezne reakcije iz Europe
Reakcije iz Europe na rezultat referenduma bile su opreznije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i vice kancelar i ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel izjavili su da bi predsjednik Recep Tayyip Erdogan trebao "uspostaviti dijalog pun poštovanja sa svim političkim i društvenim snagama".
Također su rekli da njemačka vlada priznaje preliminarne rezultate referenduma, ali da još čeka procjenu OESS-a.
Francuska vlada smatra da bi vrijednosti i obaveze koje Turska ima kao članica Vijeća Europe trebale "nagnati njezinu vladu na otvoren i pošten dijalog sa svim dijelovima političkog i društvenog života", priopćeno je iz Elizejske palače.
Ured predsjednika Francoisa Hollandea navodi da je "na Turcima i samo na njima da odluče o tome kako će organizirati svoje političke institucije, ali objavljeni rezultati pokazuju da je tursko društvo podijeljeno glede planiranih dubokih reformi".
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak novinarima da se rezultati turskog referenduma moraju poštovati jer se radi o unutarnjoj stvari Turske.
>> Tursko izborno povjerenstvo šokiralo oporbu: Nije bilo nepravilnosti!
>> Erdogan će predsjedati prvom sjednicom Vlade. Oporba osporila rezultate i najavljuje tužbe
bilo bi fer,da EU tojest svaka clanica odrzi referendum dali zeli Tursku u Eu,a i to dali zeli slobodu Turcima da setaju po Eu bez viza