ANALIZA DANKA PLEVNIKA
Čiji se spomenici ruše, a imena trgova i ulica mijenjaju na pravoj strani povijesti
Što je i čija je prava strana povijesti? Uoči, tijekom i nakon Drugog svjetskog rata prava strana povijesti bio je i ostao antifašistički sustav humanosti i civilizacijski poredak koji je čovječanstvo stajalo gotovo 85 milijuna žrtava. Usprkos tome u Hrvatskoj se demokracija, koja je često više glasova davala nedemokratima negoli demokratima, dobrim dijelom shvaćala i kao povijesni revizionizam, pa je gotovo sve antifašističko bacano u kantu kao povijesno smeće, a sve protuantifašističko proglašavalo se standardom podnošljivog antifašizma. To nije bila neka specifičnost hrvatske tranzicije iz povijesti u pretpovijest i postpovijest, već posljedica diktature pristranosti u mnogim bivšim realsocijalističkim zemljama po davnoj, ali još uvijek realnoj postavci francuskog filozofa Ernesta Renana: "Pogrešno poimanje vlastite povijesti dio je nacionalnog bića."