Sajam tehnologije koji cijeloga ovoga tjedna traje u Hannoveru pokazao je – svijet je već ušao u četvrtu industrijsku revoluciju! Nakon parnog stroja, pokretne trake, elektronike i interneta sada se govori o “industriji 4.0” – četvrtoj generaciji industrije koju određuje umrežavanje pametnih digitalnih uređaja. Radi se o digitalnom povezivanju proizvoda, strojeva, alata, ljudi...
Štede 15 posto energije
Robotika je jedan od temelja 4. industrijske revolucije, a postavlja se pitanje po čemu su ovi roboti drukčiji od onih koji već 10-ak godina slažu automobile. Razlika je u tome što su sada roboti i ljudi postali ravnopravni partneri – roboti sada u umreženoj tvornici imaju veći stupanj umjetne inteligencije i mogu putem pametnih uređaja komunicirati sa strojevima i radnicima. Sve mora biti povezano sa svime, strojevi komuniciraju s poluproizvodima, pojedini dijelovi stroja međusobno.
Robotima su sada ugrađena i osjetila – svaki pojedini zglob na robotima opremljen je senzorima i reagira na najmanji podražaj. Ako se pred ruku robota iznenada postavi čaša s vodom, on će lagano usporiti svoje kretanje tako da se ne prolije ni kapljica. S pomoću tog prepoznavanja opasnosti od sudara sada je moguća suradnja čovjeka i robota. Do sada su uvijek ljudi i roboti u halama bili odvojeni ogradama. No, s ovakvim robotom ljudi mogu usko surađivati. Roboti i ljudi postali su danas pravi radni kolege, a od toga će u budućnosti imati koristi sve proizvodne tvrtke.
U Hannoveru je predstavljen i robot kuhar koji od serviranih namirnica kuha i poslužuje jelo. Prikazano je kako je pripremio, skuhao i gostima poslužio juhu od račića.
Dok čekaju materijale za obradu, roboti u vrijeme praznoga hoda mogu biti isključeni, čime će se uštedjeti najmanje 15 posto energije koja se sada troši u proizvodnom procesu.
Cilj industrije 4.0 pametne su tvornice i pogoni koji su prilagodljivi i učinkovito integriraju klijente i poslovne partnere u jedinstvenom procesu.
Hrvati samo surfaju
Sindikati upozoravaju da će digitalizacija ugasiti mnoga radna mjesta jer će računalni strojevi, koji sada mogu i razmišljati, istisnuti radnike.
– Mnoge su profesije ugrožene. Ne samo nekvalificirani nego i visokoobrazovani radnici – upozoravaju iz najvećega njemačkog sindikata Ver.di.
Drugi problem je i sigurnost umreženih proizvodnih pogona. Posljednjih dana svjedoci smo mnogih cyber (kibernetičkih) napada – džihadisti su srušili francusku TV kuću koja nije mogla cijeli dan raditi, i belgijske novine, a digitalni rat između SAD-a, Kine, Rusije... traje nesmiljenom žestinom.
S druge strane, tehnologija donosi napredak i osigurava budućnost pa i u smislu novih radnih mjesta. Stručnjaci, pak, smatraju da bi industrija 4.0 mogla postati potpuna stvarnost za 10 do 20 godina. A do tada valja posložiti zakone i regulativu. EU ima Digitalnu agendu 2020., odnosno plan za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, no unatoč tomu debelo kaska za SAD-om i Azijom. A kada je riječ o Hrvatskoj, stanje je i dramatičnije, posebno po pitanju umreženosti, gdje je statistika neumoljiva i kaže da tek trećina ima brzi pristup fiksnom internetu, usluge su daleko od digitaliziranih, a ono što Hrvate jedino diže iznad prosjeka EU jest surfanje na mobitelima.
>> Umjetna ruka s pet prstiju može se pokretati kao ljudska
Gdje povuči crtu što se tiče tehnologije... može li se društvo složiti koja klasa tehnologije donosi više štete nego koristi i onda ju zabraniti.... rekao bi teško... pa država je prva koja informatizira svoju upravu, kako će onda država drugimaa braniti da koriste tehnologiju...