Procjenjuje se da čak trećina hrane koja se godišnje proizvede propadne, to je više od 1,3 milijarde tona hrane. Prema podacima EU, u Hrvatskoj se baci oko 380.000 tona zdravstveno ispravnih namirnica. Kao i dosad, odgovor bi trebao stići u obliku novih tehnologija.
Koliko ste puta u supermarketima morali odustati od kupnje voća jer se počelo kvariti? Koliko tek zdrave hrane doma ne iskoristite i bacite? Uz svu tu veliku proizvodnju i globalnu distribuciju čovjek još uvijek nije našao optimalan način kako se odnositi prema hrani da bi se smanjili golemi gubici.
Istodobno, svijet nezaustavljivo treba sve veće količine hrane jer se približavamo trenutku kada ćemo dosegnuti razinu od osam milijardi stanovnika. Kako doskočiti tom izazovu? Kao i puno puta dosad u razvoju čovječanstva, odgovor bi trebao doći u obliku novih tehnologija. Na svojoj godišnjoj konferenciji Think s više od 26.000 posjetitelja iz raznih poslovnih grana američka kompanija IBM najavila je svojih pet predviđanja tehnologija koje će promijeniti načine na koje čovjek uzgaja hranu, transportira je i kontrolira pa sve do faze boljeg rješavanja otpada. Evo kako to vide IBM-ovi istraživači i znanstvenici koji usavršavaju tehnologije koje već nalaze put do farmi i transportnih brodova, a uskoro moguće i do supermarketa i naših kuhinja.
1. Veća proizvodnja hrane s manje resursa:
IBM radi na tehnologiji koja se može iskoristiti za kemijsku analizu tla u vrlo brzom vremenu. U manje od deset sekundi farmer će moći skenirati tlo, a potom te podatke neće trebati ni prepisivati, nego će ih direktno preko mobitela ubaciti u bazu u cloudu. Kvaliteta tla možda postane faktor u odlučivanju banaka kojem će poljoprivredniku dodijeliti kredit.
2. Optimiziranje distribucije hrane i smanjivanje gubitaka:
Blockchain se već koristi u praćenju transporta, a ima i odličnu priliku smanjiti bacanje hrane, optimizirati distribuciju i sačuvati resurse. Jeste li znali da se potroši oko 7,5 bilijuna litara vode za 150 milijardi naranača koje nitko nije pojeo! No, stižu dobre vijesti.
– Predviđamo da će u pet godina spoj tehnologija Blockchaina, interneta stvari i umjetne inteligencije rezultirati gotovo nepostojećim gubitkom namirnica u dobavnom lancu! Blockchain će omogućiti dosad nezamisliv pristup ključnim informacijama o hrani svih bitnih subjekata u dobavnom lancu, IoT će pratiti hranu od polja do dućana, a AI će osigurati da lanac bude optimiziran. Tako će svi u lancu moći u pravom trenutku donijeti pravu odluku kome poslati koliko koje hrane i kada jer danas se to često događa i – pogađanjem – poentirao je Sriram Raghavan iz IBM-ova istraživačkog odjela.
Ako vam to zvuči “high-tech”, što reći za sljedeće dvije točke.
3. Mapiranje mikrobioma:
moći ćete dobiti ID ili putovnicu vašeg mikrobioma, odnosno otkriti kako se ponašaju vaše bakterije. IBM ima bazu podataka genoma svih mikrobioma posljednjih deset godina u svijetu, to je 500 terabajta podataka ili onoliko podataka koliko bi se potrošilo da jedna osoba 17 godina non-stop gleda televiziju u HD rezoluciji.
4. AI senzori otkrivaju patogene u hrani:
IBM predviđa da će se u sljedećih pet godina testiranje na hranu smanjiti s nekoliko dana na samo nekoliko sekundi! To znači da bismo konačno mogli doskočiti (iznenadnim) tegobama zbog pokvarene hrane. U životu se svatko barem jednom otruje hranom. Ali ne mora biti tako. IBM-ov uređaj Verifier (Verifikator) spoj je optičkog alata i AI softvera koji može detektirati, identificirati i izbrojiti bakterije u hrani. Kažu da mu je točnost u brojenju bakterija 99 posto!
5. Budućnost recikliranja bit će puno bolja:
Danas se reciklira manje od deset posto prikupljenog otpada. Nova tehnologija upravo je omogućila stopostotno recikliranje PET plastike. – Usred smo krize s plastikom. Proizveli smo više od 8,3 milijarde metričnih metara plastike. Plastika je svugdje, a postaje katastrofa za okoliš. Procjenjuje se da će do 2050. godine u oceanima biti više plastike nego ribe!
Upravo smo najavili novi način da se PET ambalaža može reciklirati sto posto. U sljedećih pet godina dosegnut ćemo novu plastičnu cirkularnu ekonomiju, a čak i neočišćeni nesortirani plastični otpad moći će se iskoristiti. Planine od otpada tada će postati zlatni rudnici, ali to neće doći preko noći, imamo još posla – optimistično je najavila IBM-ovka Jeannete M. Garcia.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
